<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	>

<channel>
	<title>Kroz prostor i vreme</title>
	<atom:link href="http://www.kpv.rs/?feed=rss2" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.kpv.rs</link>
	<description>Nove dimenzije nauke</description>
	<pubDate>Tue, 24 Aug 2010 23:46:46 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.6.2</generator>
	<language>en</language>
			<item>
		<title>ODRŽANA ISTRAŽIVAČKA KONFERENCIJA O RTNJU</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1749</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1749#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 24 Aug 2010 23:46:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>

		<category><![CDATA[Broj 8]]></category>

		<category><![CDATA[Nerazjašnjeno]]></category>

		<category><![CDATA[Vesti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1749</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;
Centar za istraživanje i ekologiju „Duh Rtnja“, koji ima za cilj da istraži specifičnosti piramidalnog reljefa planine Rtanj i njegovog uticaja na okolni svet, je u periodu od 13. do 15. avgusta organizovao multidisciplinarnu istraživačku konferenciju pod nazivom „Rtanj drevna piramida ili remek delo prirode?!“. U ovom periodu mistični Rtanj je bio centar okupljanja [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:DoNotOptimizeForBrowser /> </w:WordDocument> </xml><![endif]--> &gt;</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-000.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1750" title="rtanj-000" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-000-300x122.jpg" alt="" width="300" height="122" /></a><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Centar za istraživanje i ekologiju „Duh Rtnja“, koji ima za cilj da istraži specifičnosti piramidalnog reljefa planine Rtanj i njegovog uticaja na okolni<span> </span>svet, je u periodu od 13. do 15. avgusta organizovao multidisciplinarnu istraživačku konferenciju pod nazivom „Rtanj drevna piramida ili remek delo prirode?!“.<span> </span>U ovom periodu mistični Rtanj je bio centar okupljanja istraživača i naučnika klasnične naučne misli ali i alternativaca i duhovnjaka koji su se zajedno sa gostima, <span> </span>radi primo-predaje informacija o teoriji da na tlu Srbije postoji gigantska piramidalna građevina, pokrenuli i iz Nemačke, Švedske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Saša Nađfeji, izvršni direktor centra „Duh Rtnja“ i glavni organizator konferencije, je pod ličnim i utiskom prisutnih gostiju ocenio da je događaj protekao odlično van svih očekivanja i da je za to zaslužan<span> </span>jedinstven programski sadržaj ali i sama atraktivnost<span> </span>trostrane piramide Rtnja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">U petak i subotu tokom dana je istraživački konvoj od preko 20 automobila posetio mnoge interesantne lokacije kroz koje se ovako složena tema može lakše<span> </span>shvatiti. Obilazeći Rtanj sa svih strana kako bi se uverili u njegovu jasnu geometriju, prisutni su imali priliku prisustvovati snimanju kamerom poslednje reči tehnologije koja vizualizira energetske tokove u prostoru ( PIP tehnologija Hari Oldfild ), kao i merenjima magnetnog i električnog polja. Posećeno je nekoliko izvora u podnožju koji su bitni iz energetsko pobuđivačkok aspekta kod piramide Rtanj. Svaka piramida u polju Zemlje krivi magnetne silnice i ima sposobnost poput staklene ili dijamantske prizme da <span> </span>prima, prelama i fokusira svetlost. Isto je i sa energijama. Ukoliko su gabariti piramide, masa i nadmorska visina<span> </span>veliki,<span> </span>a struktura materijala od koje je ista satkana visoko provodljivi ( Rtanj je krečnjačke strukture i pun je silicijuma, dolomota i kvarcoporfirnih elemenata koji<span> </span>su na<span> </span>nivou kristalne rešetke minijaturne piramide ),<span> </span>tada se uz pomoć prirodnih ili veštačkih podzemnih vodenih tokova ili prolaza kojih ima na Rtnju i drugim piramidalnim građevinama,<span> </span>celokupni energetski učinak znatno povećava. Zato je prisustvo vode i speleoloških objekata na Rtnju vrlo bitno.<span> </span>Poznato je za<span> </span>ljudski organizam da nije zdravo provesti dug period na mestu ispod kojeg se nalazi podzemni vodeni tok jer će on trošiti vašu životnu energiju. Graditelji piramida su kao jednu od mnogobrojnih tehnika koje centar “Duh Rtnja” istražuje na Rtnju upravo vodu koristili radi pobuđivačkih potreba. Na mestima ukrštanja dva podzemna vodena toka dobijamo dvostruku spiralu<span> </span>vertikalne orijentisanosti a na Rtnju smo klasičnom i instrumentalnom radiestezijom<span> </span>locirali mesta i sa tri ukrštanja. </span><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-01.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1751" title="rtanj-01" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-01-300x139.jpg" alt="" width="300" height="139" /></a></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Moguć je veliki broj tipova energetskih polja koja su korišćena za uspostavljanje rada i pobuđivanja piramide Rtanj. Kako bi došli do novih spoznaja u energetici piramida na modelu planine Rtanj, moramo uzeti u obzir i znanja koja su koristili drevni graditelji na drugim modelima u svetu. Dosadašnja i buduća istraživanja centra “Duh Rtnja” se osvrću na korišćenje sledećih tipova energetskih polja: </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">1.Energetska polja zračenja geometrijskih oblika reljefa Rtnja; 2. Energetske sposobnosti kristala ( dolomita i kvarcoporfira ); 3. Velike mase i gravitaciona polja Zemlje i zvezda;<span> </span>4. Magnetna polja Zemlje i Sunca; 5. Mikrotalasna elektromagnetska polja zvezda; 6. Prirodni orgonski tokovi zapad-istok; 7. Orgonske energije akumulirane u podzemnim vodenim tokovima, pećinama i<span> </span>vlažnim<span> </span>tunelima; 8. Prirodni elektropotencijalni napon između Zemlje i jonosfere;<span> </span>9. Povećana gustina silnica magnetnog polja i povećani jonski napon na vrhu piramide “Šiljak”; 10. Energetska polja zemaljskih telurskih zračenja za postizanje singulariteta u radu piramide Rtnja;<span> </span>11. Sveprisutna energija prostora – “free energy”; 12. Energije neutrina i antineutrina, koji nastaju prilikom beta raspada jezgara<span> </span>radioaktivnih<span> </span>elemenata u Zemljinoj utrobi, ali i onih koje dolaze sa zvezda; 13. Zvučne i infrazvučne rezonantne efektive;<span> </span>14. Biofotonske emisije i skalarni talasi na kojima je radio Nikola Tesla.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-02.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1752" title="rtanj-02" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-02-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" /></a><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-03.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-1753" title="rtanj-03" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-03-300x198.jpg" alt="" width="300" height="198" /></a><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-04.jpg"><img class="alignright size-medium wp-image-1754" title="rtanj-04" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-04-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" /></a></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Večernji časovi konferencije bili su rezervisani za predavanja koja imaju cilj uspostavljanje repera za buduća istraživanja planine Rtanj u svojstvu piramidalne građevine (energane). Svesrdnu podršku i kredibilitet ovim predavanjima su dali:</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Dr. Semir Osmanagić</span></strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> , osnivač fondacije “Arheološki park – Bosanska piramida Sunca” koji je kao inostrani član Ruske Akademije prirodnih nauka i član Aleksandriskog arheološkog društva sa ličnim iskustvom na svim piramidalnim građevinama sveta dao veliku podršku i ohrabrenja za dalja istraživanja Rtnja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Između ostalog je ocenio je da <span class="apple-style-span">piramidama treba šira definicija koja će utvrditi da je reč o građevinama koje imaju piramidalnu geometriju sa tri, četiri ili više trougaonih strana. Dva su primarna kriterijuma kod piramida. Kao antropološki fenomen, moraju zadovoljiti pravilnu geometrija i građevinski materijal. Sekundarni kriterijumi obuhvataju orijentaciju prema stranama sveta, postojanje unutrašnjih prolaza i komora, arheo-astronomske elemente, postojanje podzemnih tunela te prisustvo sakralne geometrije u izgradnji ovih kompleksa.</span></span><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-05.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1755" title="rtanj-05" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-05-300x214.jpg" alt="" width="300" height="214" /></a></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span class="apple-style-span"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Iako Rtanj ne ispunjava sve primarne antropološke kriterijume da se nazove piramidom, on zaslužuje posebnu pažnju. Naime, Rtanj ima trostrani piramidalni završetak koji se zove “Šiljak”. Prema preliminarnim merenjima u okviru Centra za istraživanje i ekologiju &#8220;Duh Rtnja&#8221;, “Šiljak” i susedni vrhovi imaju određene pravilne geometrijske vrednosti. Neka istraživanja ukazuju na mogućnost da unutar Rtnja postoje šupljine i prolazi. Ako se to  potvrdi terenskim radom onda bi ovaj masiv mogao dobiti sasvim novu dimenziju. Takođe, ako ovakve geometrije mogu uzrokovati nastanak određenih elektromagnetnih fenomena, istraživanje Rtnja bi sa tog aspekta bilo izuzetno zanimljivo. </span></span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> <span class="apple-style-span">Osmanagić je dodao da dalja istraživanja na ovoj lokaciji mogu dovesti do toga da Rtanj postane motor razvoja turizma u ovom delu Balkana.</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify; line-height: normal;"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Prof. dr. Ljubo Ristovski</span></strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> ispred instituta za bioenergetska merenja i istraživanja iz Beograda (BEMI Institut) je nesumnjivo potvrdio očekivanja istraživača centra “Duh Rtnja” da su emisije energetskih zračenja orijentisane vertikalnim pravcem i da su u pitanju fine vibratorne energije koje isijavaju iz ove po njemu “kamene piramide“. Polikontrastna interferentna fotografija je pored Rtnja, prvi put primenjena i za istraživanja piramida u Bosni i Hercegovini. Za razliku od prirodnih brda iznad kojih se nalaze horizontalna energetska polja koja su fiksna i homogena, kod veštačkih piramidalnih struktura ona su vertikalne orijentisanosti sa vidjivim akumuliranjem energetskog potencijala i njegovim pražnjenjem u okolinu. Svrha PIP istraživanja na Rtnju je bila da se ovom tehnologijom vizualizuju energetska polja i tokovi, utvrde njihove karakterisitike i uticaj na okolinu kao i međusobna interakcija drugih piramidalnih struktura ovog područja. Primenjiva je i u vizualizaciji energije zračenja geometrijskih tela u prostoru shodno njihovom obliku.<span> </span>Profesor Ristovski je ocenio da za Rtanj, ima osnova da se<span> </span>tvrdi, da piramida “Šiljak” deluje kao sistem koji na neki način apsorbuje negativnu energiju iz okoline i transformiše je u energije koje vrlo blagotvorno deluju na ljudski organizam.</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> Zaključak shodno do sada sprovedenog snimanja i analizom, je da toplotno zračenje sa površine zagrejane piramide, koja očigledno ima kamenu strukturu, zaustavlja isijavanje pozitivnih energija (što je po profesoru manje verovatno), ili maskira pozitivna zračenja, pa ih PIP kamera ne može registrovati (što se po profesorovoj analizi verovatno dešava).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify; line-height: normal;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-07.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1756" title="rtanj-07" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-07-300x227.jpg" alt="" width="300" height="227" /></a></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify; line-height: normal;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Diplomirani inženjer elektrotehnike Goran Marjanović</span></strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, nosilac teorije kvantiranih gustina energija čiji višedecenijski <span> </span>teorijski, praktičan i eksperimentalni rad<span> </span>na Teslinim kalemovima koji nisu vezani za danas primenjivane<span> </span>“Hercijanske” talase, već njihov prostorno inverzni odraz, je za objašnjenje tzv. “Ne-Hercijanskih” talasa dobio od strane prisutne publike gromoglasan aplauz. <span> </span>On je Rtanj dugačkim, sistematskim i argumentima uvodom postavio u istu ravan u svojstvu (Ne-He) višedimenzionalnog<span> </span>frekfentnog oscilatora sa</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> Teslinim „</span><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Magnifying Amplifier-om”</span></strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> iz<span> </span>Kolorado Springsa. Rtanj ima sve predispozicije sa pomenutim Teslinim „transformatorom“ koji je višedimenzionalno rezonantan, kako “sa samim sobom”, tako i sa celokupnim svojim okruženjem, uključujući i Zemlju (tj. makro strukturu) i «vakum» (mikro strukturu), ili u terminologiji modela KGE, i “izvana“ i “iznutra“. </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">S</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">a aspekta modela KGE, to su </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">subluminalni</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">energetski</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">paketi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> talasne prirode u </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">na</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">em</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> “</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ovde</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">sada</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">”, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">odnosno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">superluminalne</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> energetske fluktuacije č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">esti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">čne strukture u “tamo-</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">onda</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">” (inverzno - opozitna sub-realnost, “ogledalska slika” </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">na</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">še </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kvazi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">realnosti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">). <span> </span></span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Tako</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">su</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Prostor</span></strong><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span></strong><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vreme</span></strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">dve</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ekvivalentne</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">inverzno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">opozitne</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">strukture</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">formi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">dvostruke</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">torusoidalne</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">spirale</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">a</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Realnost</span></strong><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"><span> </span></span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">emanacija</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> “</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kosmi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> (</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">edimenzionog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">) </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">klatna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">”, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">fraktalna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">rekurzija</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">beskrajnog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">niza</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">opozitnih</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">semi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">realnosti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">dualne</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">strukture</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">koju</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">uvek</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ine</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">dva</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">opozitna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">entiteta</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ekvivalentnog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ali</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">inverznog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kretanja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. <span> </span></span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Kako</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ovo</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">iroka</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">tema</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">koja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">se</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">zasebno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">mo</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ž</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">e</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">predstaviti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">upro</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">šć</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">eno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">praksi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">obja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">njen</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Rtanj</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">svojstvu</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">edimenzionalnog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">frekfentnog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">oscilatora</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">po</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">tvrdnjama</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Marjanovi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">a</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">se</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">mo</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ž</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">e</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">predstaviti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">na</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">slede</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">na</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">in</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Na</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">osnovu</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">tvrdnje</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">da</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">su</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">prostor</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vreme</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">dva</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kvantitativno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ekvivalentna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ali</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kvalitativno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">inverzna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">entiteta</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">sledi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">da</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">periodi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">nosti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">zemljine</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vibracije</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">od</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">od</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> 1575 </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">sekundi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">odgovara</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">njena</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ekvivalentna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">suprotnost</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">tj</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">neka</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> “</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">prostorna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">” </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kategorija</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">od</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> 1575 </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">m</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">odnosno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vremenu</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Ne</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Hercijanskog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">talasa</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">od</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> 1565 </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">m</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Upravo</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">jedna</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">od</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">par</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">zvani</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">nih</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">merenja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">visine</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Rtnja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> 1565 </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">m</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">to</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> <span> </span></span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Marjanovi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">isti</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">e</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kao</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vrlo</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">bitno</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">navedenom</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">obja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">njenju</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">razumevanju</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Rtnja</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">funkciji</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">vi</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">edimenzionalnog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">frekfentnog</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">oscilatora</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Radi</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> š</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">to</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> š</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ireg</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">poimanja</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Rtnja</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">slaganja</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">delova</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ovog</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">komplikovanog</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">mozaika</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">gost</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">predava</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">bio</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">savetnik</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">rektora</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> “</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Megatrend</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">” </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">univerziteta</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Beogradu</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span></span><span class="style1"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Du</span></strong></span><span class="style1"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span></strong></span><span class="style1"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">an</span></strong></span><span class="style1"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></strong></span><span class="style1"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Nini</span></strong></span><span class="style1"><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć</span></strong></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Njegova</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">su</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">interesovanja</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">u</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">proteklih</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">godina</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">zaokupljena</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">naukom</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">o</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">doga</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">đ</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ajima</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">pojavama</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">na</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">granici</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">mogu</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">eg</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Pisac</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">knjiga</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">istorijsko</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">poli</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ko</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">nau</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">no</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">fantasti</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ne</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">tematike</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, “</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Otkri</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">e</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">” </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> “</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Saznanje</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">”, <span> </span>č</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ija</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ikonografija</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">sme</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">tene</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ve</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ć</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">im</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">delom</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">na</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Rtnju</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">kroz</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">astrolo</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">š</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ko</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">-</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">geometrijski</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">pristup</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">druge</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">zanimljive</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">primere</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">, </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">izneo</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">zapa</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ž</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">anja</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">koja</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">obliku</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ove</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">planine</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">daju</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ne</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">slu</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ajan</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">oblik</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">. </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Dodao</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">i</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">da</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">je</span></span><span class="style1"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">svaka piramida <span>određeni komunikator</span>, ali zavisno od oblika da fokusira određene frekvencije i ima različite svrhe. Najprostije rečeno: <span>Keopsova ( četvrtasta ) piramida služi za vezu u odašiljanju energije<strong> </strong></span>ili poruka sa Zemlje prema kosmosu. <span>Rtanj je<strong> </strong></span>upravo suprotno. Njegov trostrani oblik je takav da ga čini<span> astralnim svetionikom<strong> </strong></span>koji omogućava vezu iz kosmosa prema Zemlji. Ninić je <span>svojim izlaganjem hteo da pokaže da geometrija Rtnja ne služi samo njegovoj lepoti kao građevini, ili da je to rezultat slaganja sila prirode, već da on ima namensku funkciju. </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">U cilju animiranja što većeg broja ljudi da poseti ovo dešavanje, organizator konferencije je priredio i intereseantan prateći <span> </span>program čiji su predavači, gosti i mediji konferencije mogli kao što je neobična planina Rtanj, da svojim čulima isprate i neobične muzičke i poetske performanse koji su bili prilagođeni celom događaju i zakonitostima koje Rtanj karakterišu . U botaničkoj bašti nekadašnjeg vlasnika rudnika<span> </span>Julijusa Minha su se tokom dana prostirali zvuci ambijentalnih vibracija novosadskih di-džejeva, koji su iskoristili visoko-sofisticiranu tehnologiju u kreativne svrhe. Koncert ambijentalne muzike pod vedrim nebom <span> </span>Marjana Babića ( kompozitor i vođa grupe Tundri ) je trajao tačno 3600 sekundi. </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Dva dana je trajala priprema koncerta<span> </span>uz rešavanje matematičkih formula, uklapanja u zakonitosti Fibonačijevog niza ( prisutnog na reljefu Rtnja ) i izračunavanje proporcija kompozicije. </span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Autor bi zatim prešao na istoriju same piramide i celog Crnorečja, kao i folklora iste regije. Nastup je dobrim delom snimljen kao matrica na koju je Babić dodatno dosviravao frule, kaval, harmoniku, sintisajzer i vokal. Kompoziciju je podelio na 3 glavna dela, u srazmeri 4:2:1 ( kao što su zakonitisti krakova Rtnja), a zatim svaki taj deo opet podelio u razmeri 4:2:1, da bi na kraju delove sa oznakom &#8220;4&#8243; u sva 3 glavna dela podelio u razmeri 2:1, i time dobio 12 celina, koliko ima i hromatskih tonova u jednoj muzičkoj lestvici. Svaki deo je imao svoju vizuelnu boju kao i svoj tonalitet (C, Cis, D, Dis , itd) , tako da koncert kreće iz crvene boje, prelazi u oranž, žutu, zelenu, plavu, ljubičastu, i završava u jarko crvenoj boji ljubavi, tako da se može ciklično “vrteti” beskonačno što je i suština kod piramida, da budu svojevrstan energetski “perpetum mobile”. <span> </span></span></p>
<p><span style="font-size: 11pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Saša Nađfeji, izvršni direktor centra za istraživanje i ekologiju “Duh Rtnja” je kao zaključke konferencije naveo: Rtanj nesumljivo poseduje izuzetno snažan karakter ili duh, koji kod većine ljudi ostavlja jak utisak. On to čini podjednako na istraživače klasične naučne i alternativne misli. Putem koji centar “Duh Rtnja” u cilju novih spoznaja ovog piramidalnog gorostasa ide, je upravo granica između navedenih istraživačkih kategorija, koje često moramo preplitati kroz mehanizam što trezvenijeg rasuđivanja i analiziranja Rtnja u funkciji piramidalne građevine. Ono što je vrlo jasno (vidljivo i merljivo) i dovoljno za uspostavljanje drugačijih zakonitosti u vremenu i prostoru jeste trostrana piramida “Šiljak”. Ona sa svim atributima njenih krakova i međusobnoj geometrijskoj interakciji sa ostalim istaknutim vrhovima Rtnja u miksu pogodnih speleoloških, hidro i geomorfoloških aspekata, <span> </span>upućuje i daje prostora za nova istraživanja analiziranih iz ugla energetike piramida. Sva novija istraživanja ukazuju i na jaku povezanost magnetnog polja i drugih oblika energija sa energijom koju proizvode misli ( moždane frekfencije ), pa je tako radi što boljeg budućeg shvatanja potrebno uspostaviti i interakciju sa samim duhom Rtnja i telom piramide. <span> </span>Sa duhovnim i sa fizičkim ( materijalnim ). Sleđeni Teslinom mišlju da će čovečanstvo daleko više napredovati tek kada krene istraživati nematerijalne pojave, sami prosudite šta nam je Rtanj do sada iz materijalnog i duhovnog aspekta otkrio ( pokazao ). Neka tema za predstojeća dešavanja bude egipatska izreka “Ljudi se plaše vremena, vreme se plaši piramida”.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1749</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/rtanj-000.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>KVANTNO HOLOGRAMSKA MEDICINA</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1746</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1746#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 24 Aug 2010 23:33:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>

		<category><![CDATA[Knjige]]></category>

		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1746</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;
KROZ PRIZMU AKUPUNKTURNIH I MIKROTALASNO REZONANTNIH (SAMO)REGULATORNIH MEHANIZAMA- dr Zlata Jovanovic Ignjatić
 
Putovanja autorke kroz kvantnu medicinu, kroz teoretsko-praktične aspekte, je pretočeno u 385 strana knjige &#8220;KVANTNO-HOLOGRAMSKA MEDICINA- kroz prizmu akupunkturnih i mikrotalasno rezonantnih (samo)regulatornih mehanizama&#8221;. Prvi ozbiljan iskorak, za nju kao zapadno medicinski obrazovanog lekara, u nepoznato i mistično, je počeo preko akupunkture. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:DoNotOptimizeForBrowser /> </w:WordDocument> </xml><![endif]--> &gt;</p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/kvantno-zlata.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1747" title="kvantno-zlata" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/kvantno-zlata-300x228.jpg" alt="" width="300" height="228" /></a><span style="font-size: 11pt;">KROZ PRIZMU AKUPUNKTURNIH I MIKROTALASNO REZONANTNIH (SAMO)REGULATORNIH MEHANIZAMA-</span><span style="font-size: 11pt;"> dr Zlata Jovanovic Ignjatić</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">Putovanja autorke kroz kvantnu medicinu, kroz teoretsko-praktične aspekte, je pretočeno u 385 strana knjige &#8220;KVANTNO-HOLOGRAMSKA MEDICINA- kroz prizmu akupunkturnih i<span> </span>mikrotalasno rezonantnih (samo)regulatornih mehanizama&#8221;. Prvi ozbiljan iskorak, za nju kao zapadno medicinski obrazovanog lekara, u nepoznato i mistično, je počeo preko akupunkture. Interesovanje za akupunkturu realizovano je 1990 završavanjem škole akupunkture kod prof Škokljeva. »Ta edukacija mi daje<span> </span>osćaj da mogu pomoći pacijentu i onda kada nemam iza sebe skupu dijagnostičku aparaturu i mnogobrojne farmaceutske preparate, dakle u elementarnim uslovima i na ekološki način. A onda sam došla do informacije o stimulaciji aku sistema na drugi način, preko mikrotalasne rezonantne terapije (MRT). Bila sam gladna tih informacija. U Srbiji ima samo 2 knjige o akupunkturi (prof Škokljeva i Ferhovića), a o MRT-u ni traga. Sada već tako davne 1990 godine su te informacije bile retke i meni teško dostupne. Veoma sam teško uspela da dodjem do adresa akademika: Žukovskog i<span> </span>Sit’ka, jer nije bilo Google.</span></p>
<p class="MsoFootnoteText"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">Moj početak rada sa MRT je dao odlične rezultate, čak fascinantne u nekim slučajevima, kao što je prohodavanje malog A.A. koji je tada imao punih 5,5 g a prohodao sa nepunih 20 seansi. To se dogodilo veoma lagano,&#8230;«</span></p>
<p class="MsoFootnoteText"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoFootnoteText"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">»Posle prvih odlazaka u Moskvu, usledio je Kijev i susret sa profesorom Sit&#8217;kom (dve nominacije za Nobelovu nagradu), učenje na izvoru kvantne u naučno istraživačkom centru kvantne medicine, Ministarstva zdravlja Ukrajine-&#8221;Vidhuk&#8221; u Kijevu. Saradnja sa kolegama Borisom Grubnikom, Irinom Fedotovom, fizičarem Janjenkom, Kosickim, Rudjkom, Skripnikom, Ponježom, ali mnogim drugim. Ponovo široko otvorene oči, puno adrenalina, ostajanje na klinici i po 12 sati i želja da ostanem što duže, vidim i čujem što više, jer kad se vratim u domovinu, ostaju mi samo beleške i literatura i neodoljiva želja da se ponovo vratim na izvor i učim&#8230;«</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-size: 14pt;" lang="SL">KNJIGA:</span></strong><strong><span style="font-size: 14pt;"> KVANTNO HOLOGRAMSKA MEDICINA</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">I deo </span></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">knjige namenjen je ljubiteljima metafizi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">kog poimanja sveta koji nas okružuje i nas samih. Po</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">etak Neba i Zemlje naziva se „<strong><em>Nepostojanje</em></strong>” i predstavlja našu ve</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">itu alhemi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">arsku težnju ka „nepostoje</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">em”, pri </span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">emu nas „<strong><em>težnja ka</em></strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><em><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">nepostojanju vodi viđenju </span></em></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><strong><em><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">udesne suštine</span></em></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">” – Lao Ce [78].</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">II deo </span></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">knjige namenjen je racionalnom intelektu zapadno obrazovanog lekara, koji poima samo ono što je izmerljivo, pa makar se to „<strong><em>merljivo</em></strong>” grani</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ilo s doskora nemerljivim – kvantnim nivoima (</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ime se mnogi nau</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">nici koji su zaronili</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">u dubine kvantne fizike bave i prakti</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">no realizuju merenje „<strong><em>nemerljivog</em></strong>”). Dakle, u II delu knjige, streme</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">i ka dokazivanju postojanja (a „<strong><em>Postojanje</em></strong>” je majka svih bi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">a i izmerenih veli</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ina), nalazimo granice i „<strong><em>vidimo prostorne me</em></strong></span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">n</span><strong><em><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">e</span></em></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">” [78], ali se ponovo upli</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">emo u „<strong><em>kraj koji je beskraj</em></strong>”[82]<strong>!</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">III deo </span></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">knjige daje teoretske osnove <strong><em>„fizike živog”</em>,</strong> koherentnih ekscitacija elektromagnetnog polja mikrotalasnog dijapazona i emitovanja bioloških objekata, s metodološkim uputstvom u primeni <strong><em>mikrotalasne rezonantne terapije</em></strong>. Kao takav, predstavlja osnovu za razumevanje kvantne medicine i vodi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č </span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">za prakti</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">are mikrotalasne rezonantne terapije.</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">IV deo </span></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">knjige sadrži kratak osvrt na klasi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">nu kinesku akupunkturu sa istorijatom razvoja akupunkture, važe</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">im dijagnosti</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ko-terapeutskim pravilima i pregledom akupunkturnih meridijana, te može poslužiti kao prakti</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">ni vodi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č </span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">pri</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">primeni neke od tehnologija kvantne medicine, za </span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="EN-GB">iji je rad neophodno poznavanje <span> </span>osnova akupunkture.</span><strong></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">Recenzija: „Knjiga je pisana jasnim stilom, sa uverljivom dokumentacijom koja ukazuje na bogatu literaturu kojom se autorka knjige dr Zlata Jovanovi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">-Ignjati</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">ć </span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">služila&#8230;. Smatram da je knjiga <strong>„<em>Kvantno hologramska medicina </em></strong></span><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">к</span></strong><strong><em><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">roz prizmu akupunkturnihi mikrotalasno rezonantnih samo(regulatornih) mehanizama,</span></em></strong><strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">”</span></strong><span style="font-size: 11pt;" lang="SL"> dr Zlate Jovanovi</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">ć</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">-Ignjati</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">ć </span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">izuzetno uspešno, kvalitetno i stru</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">no delo, koje može da posluži kao udžbenik iz ove oblasti. Knjigu preporu</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">ujem stru</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">noj javnosti kao visoko kvalitetno štivo za dublje poznavanje teoretskog znanja i stru</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">č</span><span style="font-size: 11pt;" lang="SL">nog rada u ovoj oblasti.“<span> </span>Prof. dr Antonije Škokljev, dr med. sc. Šire informacije o knjizi se mogu naći na sajtu Quanttesa: <span style="text-decoration: underline;"><a href="http://www.quanttes.org.rs/">www.quanttes.org.rs</a> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-top: 12pt;"><strong><span style="font-size: 14pt;" lang="SL">KOHERENTNE EKSCITACIJE BIOLOŠKIH SISTEMA </span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-top: 12pt;"><strong><span style="font-size: 14pt;" lang="SL">- dr Zlata Jovanovic Ignjatić - </span></strong></p>
<p class="MsoFootnoteText"><span style="font-size: 11pt; color: black;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoFootnoteText"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Nastavak večnog traganja za suštinom nastanka života i logikom prirode živog dovodi nas preko fundamentalnih predstava o životu i živim sistemima, sa pozicija kvantne fizike, do poimanja prirodnih fenomena istovetnosti, ali i njihove diskretnosti, kao i razmatranja zdravlja i bolesti sa pozicija kvantne fizike. Pokušaj da se fundamentalna znanja o svetu koji nas okružuje i nama samima dobiju kroz proučavanja mikroskopskih struktura objekata bio je nedovoljan za razumevanje suštine života. </span></p>
<p class="MsoFootnoteText"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Nesumnjiv doprinos razvoju kvantne medicine sa pozicija kvantne fizike daju istraživački radovi Hakena i Prigožina i njihovo razjašnjenje pojmova „<em>samoorganizacije”</em>, ili „<em>sinergetike</em>”. Prigožin kao <em>fizičku bazu za sinergizam uzima otvorenost sistema i njenih nelinearnih dinamika za otklon od uravnoteženosti termodinamičkih grana</em>. Procesi samoorganizacije uslovljeni nelinearnom sredinom moraju naći svoju refleksiju u nelinearnom izjednačavanju dinamike ponašanja date sredine. <em>Disipativni sistemi s plazmatičnim membranama kao aktivnim centrima koherencije predstavljaju izvore elektromagnetnih talasa identičnog spektralnog sastava, za program neuravnoteženog faznog prelaska i nastajanja koherentnosti. Nastankom koherentnosti nastaje i efekat dejstava udaljenih sila, što znači da u takvoj sredini mogu nastati različiti tipovi talasa, ali sa zajedničkom prirodom. U<span>n<span>utar organizma se javlja delovanje sopstvenog koherentnog polja, koje se održava zahvaljujući elektromagnetnoj aktivnosti svake ćelije organizma</span>). </span></em></span><em><span style="font-size: 11pt; color: black;"><span> </span></span></em><strong><em></em></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Živa bića su na osnovu Sit&#8217;kovog istraživanja o koherentnim sistemima predstavljena kao <em>celoviti kvantnomehanički objekti</em>. Ovakav pristup omogućava i demistifikaciju akupunkturnih meridijana uz eksperimentalnu potvrdu postojanja ovih meridijana. <em>Akupunkturni meridijani, kao dinamička struktura, predstavljaju koherentno kretanje elektromagnetnih talasa koji formiraju određene cikluse</em>. Akupunkturni meridijani, sa svojom elektromagnetnom prirodom, obrazuju „<em>elektromagnetnu mrežu organizma</em>”, koja obuhvata svaku njegovu ćeliju i istovremeno omogućava njegovu <em>višediferenciranu</em> ravnotežu. </span><em><span style="font-size: 11pt; color: black;">Teoretska pretpostavka je i da su akupunkturni meridijani nosioci genetske informacije.</span></em><span style="font-size: 11pt; color: black;"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Ovaj dualitet u pristupu (iskorišćen u „<em>fizici živog</em>”), kada se bilo koji organizam istovremeno posmatra i kao <em>makroskopski kvantnomehanički celovit objekat, i kao uravnotežena disipativna struktura, koja se obrazuje i funkcioniše u hijerarhijskom lancu disipativnih podsistema putem vezivanja parametara jednog nivoa s upravljajućim parametrima drugog nivoa</em>, što se pokazalo produktivnim pri kretanju i u obratnom usmerenju po kvantnoj lestvici <em>Vajskopfa</em>: od živoga do atomskog nivoa. </span><span style="font-size: 11pt; color: black;">Fundamentalna prerdstava „<strong><em>fizike živog</em></strong>” govori o živom organizmu kao <strong><em>četvrtom nivou kvantne organizacije materije u prirodi</em></strong>, dovodeći u sklad potencijal koji se formira po tipu laserskog potencijala Landau- Hakena sa foto-eksitonskim nosiocem u dijapazonu od 10<sup>10 </sup>do 10<sup>11 </sup>Hz. Niskointenzitetno elektromagnetno emitovanje signala mikrotalasnog dijapazona omogućava obnavljanje elektromagnetne mreže živog organizma, a kroz nju i normalizaciju funkcionalnih aktivnosti i biohemijskih procesa. Sit&#8217;kova ekipa istraživača sprovela je opsežna ispitivanja elektromagnetnog polja ne samo ljudskog organizma, već i različitih bioloških objekata, što je produbilo znanje o interakciji spoljašnjeg elektromagnetnog polja i biobjekata. Eksperimentalno je utvrdjeno da je nivo emitovanja ljudskog organizma u granicama od 1·10 <sup>-21</sup> do 1·10 <sup>-22 </sup>W/Hz cm<sup>2</sup>,<sup> </sup>pri čemu se njegov intenzitet kod različitih ljudi može razlikovati tri ili više puta, u zavisnosti od nivoa emitovanja vode. Takođe se uočava razlika i pri konzumiranju različitih namirnica, kao i pri upražnjavanju štetnih navika (duvan, alkohol, droga). Ovo je predstavljalo temelje za pravljenje selekcije među namirnicama koje igraju značajnu ulogu u očuvanja zdravlja sa pozicija kvantne medicine. Odabir namirnica treba selektovati preko iznalaženja njihovih karakterističnih frekvencija i određivanjem našeg senzibiliteta prema njima putem beleženja rezonantnih frekvencija našeg organizma i tih namirnica, što se ostvaruje korišćenjem uređaja iz domena mikrotalasnog rezonantnog detektovanja ili još lakše preko softverskih programa biorezonantne dijagnostike. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Otkriće <em>sopstvenih karakterističnih frekvencija živih organizama</em> predstavlja temelj za stvaranje novog pravca - „<em>fizike živog</em>”, koji predstavlja bazu<em> kvantne medicine</em>. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Frelih je od 1952. godine, zajedno sa ekipom sastavljenom od 12 uglednih svetskih naučnika, pod pokroviteljstvom ministarstva mira, radio na dokazivanju karakterističnih sopstvenih frekvencija ćelijskih membrana, koje postoje nezavisno od drugih uticaja. <em>Ćelijska membrana ima karakterističnu sopstvenu, rezonantnu frekvenciju </em>koja se nalazi u <em>mikrotalasnom dijapazonu od 10-100 GHz, tj. f=10 <sup>10</sup> do 10<sup>11</sup>Hz</em>. Sa ovih pozicija se krenulo u dalja istraživanja te je grupa naučnika predvođena Sit&#8217;kom dala veliki doprinos u razumevanju <em>energetskih-akupunkturnih meridijana i akupunkturnih tačaka</em>. Za Sit&#8217;ka „<em>fizika živog</em>” (teoretska osnova <em>kvantne medicine)</em> ima u vidu najveće radikalno usmerenje, u osnovi koga leži predstava o tome da se „<em>Živo” („The Alive”)</em> javlja kao <em>četvrti nivo kvantne organizacije</em> prirode. Na taj način „<em>fizika živog</em>”, za razliku od biofizike, proizilazi iz određenja „<em>živog</em>” u terminima prirodnih fundamentalnih pojava: <em>bilo koji samostalni živi objekat je kvantno-mehanički integritet, sa samousaglašavajućim, nelokalnim potencijalom</em> koji se formira po tipu laserske (maserske) koherencije u milimetarskom dijapazonu talasnih dužina. Ovakvim pristupom mogla se razumeti ne samo morfološka struktura organizma, već je dokazano postojanje <em>„elektomagnetne mreže” </em>tela. Formiran je stav o učešću svake ćelije tela, koja ispunjava funkciju translacije genskih informacija na nivou celog organizma. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;">Papilarne linije i akupunkturni sistem se formiraju u 14-oj nedelji embrionalnog razvoja. <span>U to vreme hrskavično tkivo prelazi u koštano, a sa pozicije živog to označava nastanak mogućnosti reflektovanja „<em>bežećih</em>” elektromagnetnih talasa od kosti i formiranje akupunkturnog, meridijanskog sistema. </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;">U ovom svetlu kineski akupunkturni sistem ima elektromagnetnu prirodu i „<em>odražava suštinu makroskopskog samoregulacionog potencijala tipa Landau-Hakena</em> ”. Plazmatična struktura membrana predstavlja aktivni centar koherencije organizma. Unutar organizma postoji sopstveno koherentno polje koje se održava zahvaljujući elektromagnetnoj aktivnosti svake ćelije organizma. Očuvanje ravnoteže koherentnog polja organizma,<span> </span>ostvaruje se padom talasa na kožni pokrov pod pravim uglom, ili uglom većim od ugla pune unutrašnje refleksije. Zahvaljujući postojanju refleksije u akupunkturnim meridijanima čije se tačke nalaze na mestima obrazovanja stojećih talasa sa propratnom interferentnom strukturom, koherentno polje u organizmu je postojano i koordiniše celokupnim radom svih organa i sistema organizma obrazujući <em>elektromagnetsku mrežu „živog”</em>. </span></p>
<p class="MsoNormal"><em><span style="font-size: 11pt; color: black;">Efektom Rudjenko</span></em><span style="font-size: 11pt; color: black;"> se potvrđuje elektromagnetna priroda kineskih meridijana. Taj efekat, zajedno sa stabilnošću putanje meridijana, a takođe i sa anatomskim osobenostima tela, poslužili su Sit’ku da ove putanje posmatra kao <em>projekcije trodimenzionalnih faznih trajektorija uravnoteženih koherentnih talasa sredine</em>.<strong> </strong>Na taj na</span><span style="font-size: 11pt; color: black;">čin </span><span style="font-size: 11pt; color: black;">se o kineskoj tradicionalnoj medicini može govoriti sa pozicija kvantne medicine. Bioaktivne supstance, koje se sastoje od makromolekula, imaju strukturu polimera, čiji molekuli nemaju površinu i centar simetrije. Polisaharidi mogu da poseduju desnostranu i levostranu formu, a proteini i nukleinske kiseline desnostranu i levostranu spiralnu strukturu. Takve strukture pri interakciji sa polarizovanim elektromagnetnim talasima odgovarajućeg frekventnog dijapazona mogu menjati polarizaciju talasa pri refleksiji o strukture ili pri prolasku kroz strukturu, što ide u prilog bilateralnoj projekciji akupunkturnih meridijana sa potpuno odvojenim levostranim i desnostranim projekcijama meridijana. Izmene polarizacije talasa mogu biti iskorišćene za dobijanje analiza biofizičkih karakteristika jonskog supstrata akupunkturnih meridijana&#8230; <strong></strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 11pt; color: black;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1746</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/kvantno-zlata.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>TEORIJA GRAVITACIONIH MAŠINA</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1732</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1732#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 Aug 2010 20:30:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1732</guid>
		<description><![CDATA[ 

Nakon dvogodišnjeg istrazivačko-analitičkog rada Jovan Marjanović, dipl. ing. elektrotehnike, predstavlja izuzetan naučni rad koji nam prikazuje jednostavnu teoriju za korišćenje konzervativnog gravitacionog polja kao goriva&#8230;
Novi proboj na polju fizike dvostepenog oscilatora
 
Istraživačko-razvojni centar Veljko Milković, 03. avgust 2010. Novi Sad, Srbija


 
ABSTRAKT
This work is presentation of simple theory of using conservative gravitational field as [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if !mso]> <mce:style><!  v\:* {behavior:url(#default#VML);} o\:* {behavior:url(#default#VML);} w\:* {behavior:url(#default#VML);} .shape {behavior:url(#default#VML);} --> <!--[endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:DoNotOptimizeForBrowser /> </w:WordDocument> </xml><![endif]--></p>
<div class="Section1">
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-0.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1733" title="slik-0" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-0.jpg" alt="" width="191" height="129" /></a><strong><span style="font-family: Times;">Nakon dvogodišnjeg istrazivačko-analitičkog rada Jovan Marjanović, dipl. ing. elektrotehnike, predstavlja izuzetan naučni rad koji nam prikazuje jednostavnu teoriju za korišćenje konzervativnog gravitacionog polja kao goriva&#8230;</span></strong><strong></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Times;">Novi proboj na polju fizike dvostepenog oscilatora</span></strong><strong></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoBodyText"><span lang="SR">Istraživačko-razvojni centar Veljko Milković, 03. avgust 2010. Novi Sad, Srbija<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;">ABSTRAKT</span></strong></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This work is presentation of simple theory of using conservative gravitational field as a fuel.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Ovaj rad je prikaz jednostavne teorije za korišćenje konzervativnog gravitacionog polja kao gorivo.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">In order to extract energy from conservative field a gravity shield effect is necessary.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Da bi se izvukla energija iz konzervativnog polja potreban je efekat gravitacionog štita.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">With proper usage of the shield variable gravity field should be created in part of a system.</span></span><span style="font-family: Arial;">Uz pravilnu upotrebu štita, u jednom delu sistema, treba da se kreira promenjivo gravitaciono polje.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Energy can be extracted only if difference in potential exists.</span></span><span style="font-family: Arial;">Energija može da se izdvoji samo ako postoji potencijalna razlika u sistemu.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The logic of this theory will also be used to explain two-stage mechanical oscillator of Veljko Milkovic and areas of its improvement.</span></span><span style="font-family: Arial;">Logika ove teorije takođe će se iskoristiti da se objasni dvostepeni mehanički oscilator akademika Veljka Milkovića kao i područja za njegovo poboljšanje.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span class="google-src-text1"><em><span style="font-family: Arial;">Key words: gravity machine, gravity shield, over unity, pendulum.</span></em></span><em><span style="font-family: Arial;">Ključne reči: gravitaciona mašina, gravitacioni štit, over-unity, klatno.</span></em><em><span lang="SR"><br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em><strong><em></em></strong></p>
<p class="MsoNormal"><em><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></em></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;">UVOD</span></strong></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span>Očigledna je činjenica da je energija upotrebljena na bilo kojoj mašini kinetička energija dobijena direktno iz drugog sistema transmisijom ili konverzijom od neke vrste potencijalne energije u kinetičku energiju.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Our quest is the usage of conservative gravitational field as possible fuel for a machine. Gravitational field of a moving planet is already used for acceleration of space ships and is named gravity assist or slingshot.</span></span><span style="font-family: Arial;">Naš cilj je korišćenje konzervativnog gravitacionog polja kao mogućeg goriva za mašine. Gravitaciono polje pokretnih planeta se već koristi za ubrzanje svemirskih brodova i naziva se gravitaciona asistencija ili praćka (<em>slingshot</em>).</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The problem is with conservative gravitational field where its magnitude is the same in any point of the space.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Problem je u konzervativnom gravitacionom polju, gde je intenzitet isti u bilo kojoj tačci prostora.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Such field can perform work only once, by moving a body from its high position to its low position.</span></span><span style="font-family: Arial;">Takva polja mogu obavljati rad samo jednom, pomeranjem tela iz njegove visoke pozicije u njegovu nisku poziciju.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">In order to repeat the process some outside force must move the body to its high position again and for doing that the force must perform the same amount of work as the field in question, assuming there was no any friction or other resistance in the system.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Da bi se ponovio postupak neka spoljna sila mora da podigne telo na visoku poziciju ponovo i za to ona mora da izvrši istu količinu rada kao polje u pitanju, uz pretpostavku da nije bilo<span> </span>trenja ili nekog drugog otpora u sistemu.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This is the reason that official science is refusing any idea of using a conservative field as energy source for a machine.</span></span><span style="font-family: Arial;">To je bio razlog da službena nauka odbija bilo kakvu ideju o korišćenju konzervativnog polje kao izvora energije.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Some time ago author has seen some pictures with an idea of using gravity shield for gravity energy extraction (if the shield was ever invented) in a book written by Mr. Veljko Milkovic.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Pre nekog vremena autor je video neke slike s idejom korišćenja gravitacionog štita za vađenje gravitacione energije (ako štit ikada bude izmišljen) u knjizi koju je napisao gospodin Veljko Milković.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">That idea was never again mentioned by Mr. Milkovic because such a shield is not discovered yet. However, author can see similar effect as gravity shield in behavior of a pendulum used in two-stage mechanical oscillator invented by Mr. Milkovic <sup>[1]</sup> .</span></span><span style="font-family: Arial;">Tu ideju on nije više spominjao, jer takav štit nije još otkriven. Međutim, autor vidi sličan efekat kao gravitacioni štit u ponašanju klatna koje se koristi u dvostepenom mehaničkom oscilatoru koji je izmislio gospodin Milković <sup>[1].</sup></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This simple theory is very important to grasp in order to understand any possible gravity machine.</span></span><span style="font-family: Arial;">Ova jednostavna teorija je vrlo važna da se shvati kako bi se razumela bilo koja gravitaciona mašina.</span><span lang="SR"> </span></div>
<p><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"><br style="page-break-before: always;" /> </span></p>
<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;">GRAVITACIONI ŠTIT</span></strong><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Here will be analyzed an example of using a hypothetical gravity shield shaped as a plate, see picture 1 bellow.  Initially the shield is turned off and body with mass <em>M</em> is resting on the shield, see figure A.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Ovde će se analizirati primer korišćenja zamišljenog gravitacionog štita u obliku ploče, vidi <em>sliku 1</em> dole. Na početku štit je isključen i telo mase <em>M</em> stoji na štitu, vidi figuru A.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Turning off could also mean to move the shield aside and turning on to put it bellow the mass.</span></span><span style="font-family: Arial;">Isključivanje štita može takođe značiti njegovo pomeranje na stranu, a uključivanje njegovo stavljanje ispod mase.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">On figure B the shield is turned on and gravity doesn&#8217;t have influence on mass <em>M</em> .</span></span><span style="font-family: Arial;">Na figuri B štit je uključen i gravitacija nema uticaja na masu <em>M.</em> <span class="google-src-text1">It is easy to move the mass upward with a finger of the hand.</span>Ona se sada može lako pomaknuti prema gore sa prstom ruke. <span class="google-src-text1">Note that inertia of the mass still exists and some energy is still necessary to invest in order to push the mass in any direction.</span>Potrebno je primetiti da inercija mase <em>M</em> još uvijek postoji i izvesnu energiju je potrebno uložiti kako bi se masa gurnula u bilo kom smeru.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shapetype id="_x0000_t75"  coordsize="21600,21600" o:spt="75" o:preferrelative="t" path="m@4@5l@4@11@9@11@9@5xe"  filled="f" stroked="f"> <v:stroke joinstyle="miter" /> <v:formulas> <v:f eqn="if lineDrawn pixelLineWidth 0" /> <v:f eqn="sum @0 1 0" /> <v:f eqn="sum 0 0 @1" /> <v:f eqn="prod @2 1 2" /> <v:f eqn="prod @3 21600 pixelWidth" /> <v:f eqn="prod @3 21600 pixelHeight" /> <v:f eqn="sum @0 0 1" /> <v:f eqn="prod @6 1 2" /> <v:f eqn="prod @7 21600 pixelWidth" /> <v:f eqn="sum @8 21600 0" /> <v:f eqn="prod @7 21600 pixelHeight" /> <v:f eqn="sum @10 21600 0" /> </v:formulas> <v:path o:extrusionok="f" gradientshapeok="t" o:connecttype="rect" /> <o:lock v:ext="edit" aspectratio="t" /> </v:shapetype><v:shape id="_x0000_i1026" type="#_x0000_t75" style='width:431.25pt;  height:170.25pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image001.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image001.png"   o:title="stit1" croptop="5958f" cropbottom="25533f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><em><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></em></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-1.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1734" title="slik-1" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-1-300x125.jpg" alt="" width="300" height="125" /></a><em><span style="font-family: Arial;">Slika 1<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em></p>
<p><span class="google-src-text1"><em><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></em></span><span class="google-src-text1"><em><span style="font-family: Arial;">Picture 1</span></em></span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Once the mass come to desired height the shield is turned off again and the mass <em>M</em> will fall down.</span></span><span style="font-family: Arial;">Kada masa dođe do željene visine štit se opet isključi i masa <em>M</em> će pasti dole.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Obviously the mass on figure C will transform all its potential energy into kinetic energy once it reaches the soil.</span></span><span style="font-family: Arial;">Očigledno je da će masa na figuri C transformirati svu svoju potencijalnu energiju u kinetičku energiju nakon što dođe na pod.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Instead of using hand for raising the mass upwards, simple gravity machine can be made as down on picture 2.</span></span><span style="font-family: Arial;">Umesto korišćenja ruke za podizanje mase prema gore, prosta gravitaciona mašina može biti napravljena kao dole na <em>slici 2</em>. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1025" type="#_x0000_t75" style='width:431.25pt;  height:167.25pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image003.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image003.png"   o:title="stit2" croptop="6932f" cropbottom="24682f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-2.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1735" title="slik-2" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-2-300x125.jpg" alt="" width="300" height="125" /></a><em><span style="font-family: Arial;">Slika 2</span></em></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">It is obvious fact that energy used in any machine is kinetic energy received directly from other system by transmission or by conversion of some kind of potential energy into kinetic energy.</span></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><strong><span style="font-family: Arial;">GRAVITY SHIELD</span></strong></span><span lang="SR"> </span><a name="graphic0C"></a><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The work of the machine is obvious.</span></span><span lang="SR"><span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Rad mašine je očigledan.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">After turning on the shield, as on figure B on above picture, the weight of mass <em>m</em> will be able to overcome inertia and to move bigger mass <em>M</em> upwards.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Nakon uključivanja štita, kao na figuri B na slici iznad, težina mase <em>m</em> moći će da savlada inerciju i pokrene prema gore veću masu<span> </span><em>M</em>.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">After some period of time mass <em>m</em> will go down in its low position and mass <em>M</em> up in its high position.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Nakon nekog vremena masa <em>m</em> će otići dole u niski položaj, a masa <em>M</em> u svoju visoku poziciju.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The shield is turned off again, as on figure C, and mass <em>M</em> will prevail smaller mass <em>m</em> and fall down again as on figure A.</span></span><span style="font-family: Arial;">Štit je isključen ponovo, kao na figuri C, i masa <em>M</em> će prevladati manju masu <em>m</em> i pasti dole ponovo kao na figuri A.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The process can be repeated continuously by turning the shield on and off at right times.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Proces se može ponavljati neprekidno uključivanjem i isključivanjem štita u određeno vreme. <span class="google-src-text1">This way gravity energy can be extracted from conservative field.</span>Gravitaciona energija se može na ovaj način izvući iz konzervativnog polja. <span class="google-src-text1">Of course, we assumed here that energy spent for turning the shield on and off was smaller than energy extracted from gravity field, otherwise the shield would be useless.</span>Naravno, ovde smo pretpostavili da je energija potrošena za ukjučivanje i isključivanje štita manja od energije izvađene iz gravitacionog polja, inače bi štit bio beskoristan. </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span style="font-family: Arial;"><br />
<strong>KLATNO I EFEKAT GRAVITACIONOG ŠTITA</strong></span></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span><span class="google-src-text1"><strong>PENDULUM AND GRAVITY SHIELD EFFECT</strong>It is well known fact that so called Faraday&#8217;s cage will protect anybody inside it from outside electrostatic charges.</span>Dobro je poznata činjenica da će tzv. Faradejev kavez štititi svakoga u njemu od spoljnog elektrostatičkog polja.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Ferromagnetic plate will lead magnetism around and serve as protection for nearby electric circuit. Because nobody invented passive gravity shield yet, only solution left is to create similar effect dynamically.</span></span><span style="font-family: Arial;">Feromagnetske ploče će odvoditi magnetizam okolo i služiti kao zaštita električnog kola od okolnog magnetizma. Pošto niko nije pronašao pasivni gravitacioni štit, jedino rešenje preostalo je stvoriti sličan efekat dinamički.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">One such device is the pendulum, see bellow picture 3.</span></span><span style="font-family: Arial;">Jedan takav uređaj je klatno, vidi dole <em>sliku 3</em>.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Potential energy of the pendulum raised to height <em>h</em> (in position 1) is <em>mgh</em> .</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Potencijalna energija klatna podignutog na visinu <em>h</em> (u položaju 1) je <em>mgh.</em> <span class="google-src-text1">Potential energy would start converting to kinetic energy once the pendulum bob was allowed to fall freely. Conversion is finished when pendulum comes to low position 3.</span> Potencijalna energija će početi da se transformiše u kinetičku energiju nakon što se dozvoli malju klatna da slobodno pada. Transformacija je završena kada klatno dođe u nisku poziciju 3. <span class="google-src-text1">Velocity of the pendulum bob is also greatest in low position 3.</span>Brzina malja klatna je takođe najveća u niskoj poziciji 3. <span class="google-src-text1">In that position tension force <em>T</em> inside the handle of the pendulum is three times greater than weight of the pendulum and equals to the sum of the weight and Centripetal force.</span> U tom položaju je sila naprezanja <em>T</em> u ručki klatna tri puta veća od težine klatna i jednaka je zbiru težine i Centripetalne sile. <span class="google-src-text1">According to third Newton&#8217;s law equal force of reaction <em>Tr</em> exists in pivot point of the pendulum <em>O</em> . Pivot point <em>O</em> only &#8216;feels&#8217; reaction force <em>Tr</em> .</span>Prema trećem Njutnovom zakonu ista sila reakcije <em>Tr</em> postoji u tačci vešanja klatna <em>O</em>. Tačka vešanja <em>O</em> &#8216;oseća&#8217; samo silu reakcije <em>Tr</em>.<span> </span></span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><!--[if !mso]> <mce:style><!  v\:* {behavior:url(#default#VML);} o\:* {behavior:url(#default#VML);} w\:* {behavior:url(#default#VML);} .shape {behavior:url(#default#VML);} --> <!--[endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:DoNotOptimizeForBrowser /> </w:WordDocument> </xml><![endif]--></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-3.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1736" title="slik-3" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-3-300x180.jpg" alt="" width="300" height="180" /></a><em><span style="font-family: Arial;">Slika 3</span></em></p>
<p><span style="font-family: Arial;"> <span> </span></span><span class="google-src-text1"><em><span style="font-family: Arial;">Picture 3</span></em></span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">When pendulum starts to raise up it will start to convert some of its kinetic energy to potential energy again and lose some of its velocity.</span></span><span style="font-family: Arial;">Kad klatno počne da se podiže ono će početi da pretvara deo svoje kinetičke energije u potencijalnu energiju ponovo i izgubiti deo brzine.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Velocity of the pendulum in position 5 will become zero like in position 1.</span></span><span style="font-family: Arial;">Brzina klatna u položaju 5 će postati nula kao u položaju 1.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">When velocity becomes zero Centripetal force and its reaction known as Centrifugal force are also zero.</span></span><span style="font-family: Arial;">Kada brzina postaje nula Centripetalne sile i njena reakcija poznata kao Centrifugalna sila takođe su nula.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Because weight of the pendulum in position 1 and 5 has angle of 90 degrees against the handle, tension force <em>T</em> and its reaction <em>Tr</em> are also zero.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Pošto težina klatna u položaju 1 i 5 ima ugao od 90 stepeni u odnosu na ručku klatna, sila naprezanja <em>T</em> i njena reakcije <em>Tr</em> su takođe nula.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This could be strange for some people, but it is easy to test.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">To bi moglo biti čudno za neke ljude, ali se lako može proveriti.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Take pivot of the pendulum in your hand and swing it from 90 <sup>0</sup> to -90 <sup>0</sup> . It is easy to notice that pendulum really lost it weight in position 1 and position 5.</span></span><span style="font-family: Arial;">Uzmite tačku vešanja klatna u ruku i zanjišite ga od 90 <sup>0</sup> do -90 <sup>0.</sup> Lako se može primetiti da klatno stvarno izgubi težinu u položaju 1 i položaju 5.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">However, if position 1 of the pendulum is not 90 <sup>0</sup> then reaction force would not be zero in end positions.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Međutim, ako položaj 1 klatna nije 90 <sup>0</sup> onda sila reakcije neće biti nula u krajnjim pozicijama.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">People interesting in mathematical formula for tension force <em>T</em> can find it in my other work <sup>[2]</sup> .</span></span><span style="font-family: Arial;">Ljudi koje interesuje matematička formula za silu naprezanja <em>T</em> mogu je pronaći u autorovom drugom radu <sup>[2].</sup></span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Most important thing here is the fact that pivot point <em>O</em> feels no force in position 1 or position 5.</span></span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Najvažnija stvar ovde je činjenica da tačka vešanja <em>O</em> ne oseća silu na poziciji 1 ili poziciji 5.</span></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">For it, it is the same as if pendulum lost its mass <em>m</em> or gravity acceleration <em>g</em> became zero.</span></span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Za nju je isto kao da je klatno izgubilo masu <em>m</em> ili gravitaciono ubrzanje <em>g</em> postalo nula.</span></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">So, gravity shield effect become real for pivot point O.</span></span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Dakle, efekat gravitacionog štita je postao realan za tačku vešanja klatna <em>O</em>.</span></span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Looking up on picture 2 again it can be seen that gravity machine from picture 2 could be created by changing mass M with pivot point <em>O</em> of the pendulum from picture 3.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Gledajući ponovo gornju <em>sliku 2</em>, može se videti da gravitaciona mašina sa <em>slike 2</em> može da se napravi ako se masa <em>M</em> zameni sa tačkom vešanja klatna <em>O</em> sa <em>slike 3</em>.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Turning gravity shield on from picture 2 would correspond to position 1 or position 5 from picture 3.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Uključivanje gravitacionog štita sa <em>slike 2</em> bi odgovarao položaju 1 ili položaju 5 sa <em>slike 3</em>.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Turning shield off from picture 2 would correspond to position 2 till position 4, on picture 3, because from that position reaction force <em>Tr</em> would become strong enough to prevail mass <em>m</em> from picture 2 and pull it up.</span></span><span lang="SR"> I</span><span style="font-family: Arial;">sključivanje štita sa <em>slike 2</em> bi odgovarao položaju 2 pa sve do položaja 4 sa <em>slike 3</em>, jer u toj zoni reaktivna sila <em>Tr</em> će postati dovoljno jaka da prevlada masu <em>m</em> sa <em>slika 2</em> i povuče je prema gore.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Such a machine invented Mr. Veljko Milkovic and named it two-stage mechanical oscillator, see picture bellow.</span></span><span style="font-family: Arial;">Takvu mašinu je izumeo gospodin Veljko Milković i nazvao ga dvostepeni mehanički oscilator, pogledajte sliku ispod.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shapetype id="_x0000_t75" coordsize="21600,21600"  o:spt="75" o:preferrelative="t" path="m@4@5l@4@11@9@11@9@5xe" filled="f"  stroked="f"> <v:stroke joinstyle="miter" /> <v:formulas> <v:f eqn="if lineDrawn pixelLineWidth 0" /> <v:f eqn="sum @0 1 0" /> <v:f eqn="sum 0 0 @1" /> <v:f eqn="prod @2 1 2" /> <v:f eqn="prod @3 21600 pixelWidth" /> <v:f eqn="prod @3 21600 pixelHeight" /> <v:f eqn="sum @0 0 1" /> <v:f eqn="prod @6 1 2" /> <v:f eqn="prod @7 21600 pixelWidth" /> <v:f eqn="sum @8 21600 0" /> <v:f eqn="prod @7 21600 pixelHeight" /> <v:f eqn="sum @10 21600 0" /> </v:formulas> <v:path o:extrusionok="f" gradientshapeok="t" o:connecttype="rect" /> <o:lock v:ext="edit" aspectratio="t" /> </v:shapetype><v:shape id="_x0000_i1027" type="#_x0000_t75" style='width:409.5pt;  height:224.25pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image001.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image001.png"   o:title="klac3" croptop="2521f" cropbottom="10983f" cropleft="2731f"   cropright="2731f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-4.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1737" title="slik-4" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-4-300x177.jpg" alt="" width="300" height="177" /></a><em><span style="font-family: Arial;">Slika 4</span></em></p>
<p><span class="google-src-text1"><em><span style="font-family: Arial;">Picture 4</span></em></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Mass <em>m</em> in above machine is performing useful work while pivot point <em>O</em> of the pendulum keeps going up and down like mass <em>M</em> on picture 2.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Masa <em>m</em> u gornjoj mašini obavlja koristan rad dok tačka vešanja klatna <em>O</em> ide gore-dole poput mase <em>M</em> na <em>slici 2</em>.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Reaction force <em>Tr</em> in pendulum handle plays the role of weight of the mass M from picture 2.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Reakciona sila <em>Tr</em> u tački vešanja klatna igra ulogu težine mase <em>M</em> sa <em>slike 2</em>.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Important thing to answer is how much energy should be spent to keep pendulum operating as gravity shield.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Važna stvar da se odgovori je koliko energije treba da se potroši da bi klatno moglo neprekidno da radi kao graviacioni štit.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">If the cost was smaller than energy obtained from mass <em>m</em> than it would be an over unity machine which gives more energy out than it received in. The source of over unity energy in this case wouldn&#8217;t be any &#8216;zero point&#8217; or cosmic aether but gravity field itself.</span></span><span style="font-family: Arial;">Ako bi trošak bio manji od energije dobivene iz mase <em>m</em> onda bi to bila tzv. over-unity mašina koja daje više energije napolje nego što je primila unutra. Izvor over-unity energije u ovom slučaju ne bi bio &#8216;nulta tačka&#8217; ili kosmički eter već samo gravitaciono polje.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;">ENERGETSKI BALANS GRAVITACIONE MAŠINE</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><span> </span>Autor je video izvesna klatna koja su bila u mogućnosti da se njišu preko dva sata, kada je njihova tačka vešanja bila fiksirana a zatim su bila podignuta u poziciju 1 i ostavljena da se njišu.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Unfortunately they lost most of its energy after a half minute when they were used in two-stage mechanical oscillator.</span></span><span style="font-family: Arial;">Nažalost ona su izgubila većinu svoje energije nakon pola minuta kad su bila korišćena u dvostepenom mehaničkom oscilatoru.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This behavior caused great debate about energy balance of the machine and possibility of using gravity energy as a fuel.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Takvo ponašanje je uzrokovalo velike rasprave o energetskom balansu mašine kao i mogućnosti korišćenja gravitacije kao gorivo.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Author also has seen several scientific works with a claim that machine can not create energy surplus.</span></span><span style="font-family: Arial;">Autor je također video nekoliko naučnih radova koji su tvrdili da mašina ne može da stvori višak energije.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">However, all of them had serious error concerning description of total energy of the system.</span></span><span style="font-family: Arial;">Međutim, svi radovi su imali ozbiljnu grešku u vezi opisa ukupne energije sistema.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Their description would be valid if machine were like a system on picture 5 bellow.</span></span><span style="font-family: Arial;">Njihov opis bi bio tačan ako bi mašina bila slična sistemu na <em>slici 5</em>.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1028" type="#_x0000_t75" style='width:396pt;  height:167.25pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image003.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image003.png"   o:title="system1" croptop="3263f" cropbottom="30640f" cropleft="1368f"   cropright="3989f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><em><span style="font-family: Arial;"><br />
</span></em><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-5.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1738" title="slik-5" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-5-300x145.jpg" alt="" width="300" height="145" /></a><em><span style="font-family: Arial;">Slika 5</span></em></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span>U sistemu na figuri A su mase povezane s polugama a time su i njihove visine i uglovi takođe povezani i lako se mogu izračunati, kao i njihova ukupna energija.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Total energy of system on figure B is simple summary of individual potential and kinetic energies for both masses.</span></span><span style="font-family: Arial;">Ukupna energija sistem sa figure B je jednostavan zbir pojedinih potencijalnih i kinetičkih energija za obe mase.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Two-stage mechanical oscillator from picture 4 is different.</span></span><span style="font-family: Arial;">Dvostepeni mehanički oscilator sa <em>slike 4</em> je različit. <span class="google-src-text1">If lever arm with mass <em>m</em> were pressed against the pillar and stopped to move, the pendulum would continue to swing.</span>Ako se poluga sa masom <em>m</em> pritisne i zaustavi, klatno će nastaviti da se njiše. <span class="google-src-text1">Opposite is not valid.</span>Suprotno ne važi. <span class="google-src-text1">So, the pendulum and the lever are connected in one direction only.</span>Dakle, klatno i poluga su povezani samo u jednom smeru. <span class="google-src-text1">The same situation is on picture 2.</span>Ista situacija je na<span> </span><em>slici 2</em>. <span class="google-src-text1">Turning on and off gravity shield would affect the masses on picture 2, but masses can not affect the shield.</span> Uključivanje i isključivanje gravitacionog štita će uticati na mase na <em>slici 2</em>, ali mase ne mogu uticati na štit. <span class="google-src-text1">In order to make correct mathematical model for two-stage mechanical oscillator first should be made mathematical model for machine from picture 2 and then the same logic should be applied for oscillator.</span>Da bi se napravio tačan matematički model za dvostepeni mehanički oscilator treba prvo da se napravi matematički model za mašinu sa <em>slike 2</em> i onda da se ista logika primeni za oscilator. <span class="google-src-text1">Important thing to note is that gravitation field under mass M on picture 2 looks like figure A bellow and that reaction force <em>Tr</em> in pivot point <em>O</em> on picture 4 looks like figure B bellow.</span>Važno je primetiti da gravitaciono polje ispod mase <em>M</em> na <em>slici 2</em> izgleda kao dole na Figuri A i da reaktivna sila <em>Tr</em> u tački vešanja <em>O</em> na <em>slici 4</em> izgleda kao figura B dole.</span></p>
<p><span lang="SR"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1029"  type="#_x0000_t75" style='width:342pt;height:135pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image005.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image005.png"   o:title="system2" croptop="6383f" cropbottom="33619f" cropleft="2735f"   cropright="10828f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-6.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1739" title="slik-6" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-6-300x121.jpg" alt="" width="300" height="121" /></a><em><span style="font-family: Arial;">Slika 6<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span><span style="text-decoration: underline;">Praktično, desna polovina sistema na obema slikama ima promenljivo gravitaciono polje a ne konzervativno.</span></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">This is the source of energy surplus.</span></span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">To je izvor energetskog viška.</span></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Energy can be extracted only if there is a potential difference in a system.</span></span></span><span lang="SR"> </span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Energija se može izdvojiti samo ako postoji razlika potencijala u sistemu.</span></span><span lang="SR"> </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Taking above in a mind it is important to analyze energy cost for making potential difference in the system or making variable gravitational field effect. If this cost was smaller than energy extracted from gravity, by left side of system from picture 4, than two stage oscillator works in over unity mode.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Uzimajući u obzir gore navedeno, važno je analizirati troškove energije za stvaranje razlike potencijala u sistemu ili stvaranje promenljivog gravitacionog polja. Ako je ovaj trošak manji od energije izvađene iz gravitacije uz pomoć leve strane sistema sa <em>slike 4</em>, onda dvostepeni oscilator radi u over unity stanju.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;">KLATNO SA POKRETNOM TAČKOM VEŠANJA</span></strong></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span>Već je rečeno da se klatno sa fiksnom tačkom vešanja može ljuljati više od dva sata, a da isto klatno u dvostepenom oscilatoru može pomerati polugu sa masom <em>m</em> samo za pola minuta.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">To extend pendulum swinging for only couple of minutes would create significant over unity behavior of the oscillator.</span></span><span style="font-family: Arial;">Produženjem njihanja klatna za samo nekoliko minuta stvorilo bi značajno over unity ponašanje oscilatora.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">In order to understand the problem with movable pivot point let&#8217;s look oscillator on picture 4 again.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Da bi se razumeo problem sa pokretnom tačkom vešanja pogledajmo oscilator sa <em>slike 4</em> ponovo.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">It can be seen that pivot point <em>O</em> keeps moving along circular path of the lever with total vertical movement Δy.</span></span><span style="font-family: Arial;">Može se videti da se tačka vešanja <em>O</em> kreće duž kružne putanje poluge sa ukupnim vertikalnim pomeranjem <em>Δy</em>.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Horizontal movement also exists, but it is at least double smaller than vertical.</span></span><span style="font-family: Arial;">Horizontalno kretanje takođe postoji, ali je bar dvostruko manje od vertikalnog.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">To understand importance of these movements, several experiments should be performed as on pictures bellow.</span></span><span style="font-family: Arial;">Da bismo razumeli važnost tih pokreta, izvršićemo nekoliko eksperimenata kao na slikama ispod.</span><span lang="SR"> <a name="graphic12"></a></span></p>
<p><span lang="SR"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1025"  type="#_x0000_t75" alt="slika" style='width:.75pt;height:.75pt' /><![endif]--><!--[if !vml]--><img src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image007.gif" alt="slika" width="1" height="1" /><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><br />
<!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1030" type="#_x0000_t75" style='width:287.25pt;  height:147.75pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image008.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image008.png"   o:title="system3" croptop="3120f" cropbottom="31917f" cropright="19034f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-7.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1740" title="slik-7" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-7-300x170.jpg" alt="" width="300" height="170" /></a><br />
<em><span style="font-family: Arial;"> Slika 7<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em></p>
<p><em><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></em><span style="font-family: Arial;">Na figuri A klatno je pušteno da slobodno pada u gravitacionom polju sa ubrzanjem <em>g.</em></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Velocity of pivot point and pendulum bob is the same and pendulum can not swing because bob is not fast enough to go around pivot point. Effect is the same as if pendulum bob was hanged for pivot point in free space where gravity acceleration <em>g</em> was zero.</span></span><span style="font-family: Arial;">Brzina tačke vešanja i malja klatna je ista pa klatno ne može da se ljulja, jer malj nije dovoljno brz da obiđe tačku vešanja. Efekat je isti kao da je klatno obešeno u slobodnom prostoru gde je ubrzanje <em>g</em> nula.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Practically, acceleration of pendulum was subtracted from acceleration of gravity field and because they were the same effective acceleration was zero. This experiment can be performed by taking pivot point in left hand and pendulum bob in right hand.</span></span><span style="font-family: Arial;">Praktično, ubrzanje klatna je oduzeto od ubrzanja gravitacionog polja <em>g</em>, a pošto su oba ubrzanja ista rezultujuće ubrzanje je nula. Ovaj eksperiment se može izvesti tako da se uzme tačka vešanja u levu ruku, a malj klatna u desnu ruku.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">In the same moment when pendulum bob was released, left hand should be moved downwards fast.</span></span><span style="font-family: Arial;">U istom trenutku kada je ispušten malj klatna, leva ruka treba brzo da se kreće prema dole.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">It can be noticed easy that pendulum can not swing.</span></span><span style="font-family: Arial;">Može se lako primetiti da klatno ne može da se njiše.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">To perform experiment of figure B, left hand should be moved fast upwards in the same moment when pendulum bob was released from right hand.</span></span><span style="font-family: Arial;"> <span> </span>Za izvođenje eksperimenta sa figure B, leva ruka treba brzo da se kreće prema gore u istom trenutku kada desna ruka pusti malj klatna. <span class="google-src-text1">It can be noticed that pendulum will swing much more than if left hand was still and pendulum was left to swing by its own weight.</span>Može se primetiti da će zamah klatna biti mnogo viši nego da je leva ruka bila nepomična i klatno ostavljeno da se njiše samo po sebi. <span class="google-src-text1">The result is the same as if acceleration of the left hand was added to the acceleration of gravity field.</span>Rezultat je isti kao da je ubrzanje leve ruke dodato ubrzanju gravitacionog polja. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1031" type="#_x0000_t75" style='width:405pt;  height:165pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image010.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image010.png"   o:title="system4" croptop="1986f" cropbottom="32342f" cropright="3989f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-8.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1741" title="slik-8" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-8-300x136.jpg" alt="" width="300" height="136" /></a><br />
<em><span style="font-family: Arial;"><br />
Slika 8<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em></p>
<p><span lang="SR"><span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Uzmite tačku vešanja klatna i pokrećite je vodoravno na desno sa nekom brzinom <em>v<sub>0</sub></em> kao na figuri A na gornjoj slici. Zaustavite kretanje tačke vešanja iznenada kao na figuri B. Malj klatna će nastaviti kretanje po inerciji i moraće da se njiše zbog ograničenja ručke klatna. <span class="google-src-text1">When pendulum bob start coming back, move pivot point to the left as on figure C and stop suddenly again.</span>Kada malj klatna počne da se vraća, pokrenite tačku vešanja na levo kao na figuri C i zaustavite je opet naglo. <span class="google-src-text1">The swing will be increased.</span>Zamah će se vidljivo povećati.<a name="graphic14"></a></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1032" type="#_x0000_t75" style='width:295.5pt;  height:153.75pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image012.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image012.png"   o:title="system5" croptop="2696f" cropbottom="33761f" cropleft="1368f"   cropright="20402f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-9.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1742" title="slik-9" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-9-300x178.jpg" alt="" width="300" height="178" /></a><br />
<em><span style="font-family: Arial;"> Slika 9<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span>Pokrećite tačku vešanja u suprotnim smerovima od smera kretanja malja klatna kao na slici iznad.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The swing will be increased much more than in experiment on picture 8 and pendulum bob will try to make full circle.</span></span><span style="font-family: Arial;">Zamah će biti povećan mnogo više nego u eksperimentu sa <em>slike 8</em> i malj klatna će pokušati da napravi puni krug.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">However, the pendulum has its own period of time to complete full swing and if above opposite movements are not coordinated with the movement of pendulum bob they will stop swinging of the pendulum.</span></span><span style="font-family: Arial;">Međutim, klatno ima svoje vreme oscilovanja koje zavisi od dužine drške, i ako gornji pokreti nisu usklađeni s kretanjem malja klatna oni će zaustaviti njihanje klatna.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Conclusion for above experiments for vertical and horizontal movements of pivot point is the following: If pivot point moves in the same direction as pendulum bob, the pendulum will not swing until pivot point suddenly stops its movement.</span></span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Zaključak za gornje eksperimente za horizontalno i vertikalno kretanje tačke vešanja je sledeće: Ako se tačka vešanja kreće u istom smeru kao malj klatna, klatno se neće njihati osim ako se tačka vešanja naglo zaustavi.</span></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">If pivot point moves in opposite direction of pendulum bob, the pendulum will rapidly increase its swing if the timing was right and didn&#8217;t corrupt rhythm of pendulum natural swing, otherwise it will stop the swing.</span></span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Ako se<span> </span>tačka vešanja kreće u suprotnom smeru od malj klatna, klatno će naglo ubrzavati njihanje, ako period kretanja tačke vešanja nije korumpirao prirodan ritam klatna, u suprotnom njihanje klatna će biti zaustavljeno.</span></span><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;">Produženje Vremena Njihanja</span></strong></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span>U cilju poboljšanja rada dvostepenog mehaničkog oscilatora potrebno je produžiti vreme njihanja klatna.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Because movement of pivot point directly affects the swing it is the place which should be analyzed.</span></span><span style="font-family: Arial;">Pošto kretanje tačke vešanja direktno utiče na vreme njihanja to je mesto koje treba analizirati.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Mr. Milkovic found that oscillator has better performance if lever arm on pendulum side was shorter than lever arm on the side with mass <em>m</em> .</span></span><span style="font-family: Arial;">Gospodin Milković je utvrdio da oscilator ima bolje performanse ako je poluga na strani klatna kraća od poluge na strani mase <em>m.</em></span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">It is obvious that shorter lever arm will make shorter movement of pivot point O and thus less affect the swing.</span></span><span style="font-family: Arial;">Očigledno je da će kraća poluga imati kraće kretanje tačke vešanja <em>O</em> i time manje uticati na njihanje klatna.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">For practical purposes lever arm on pendulum side should be at least double shorter than opposite one, but no shorter than 3.5 times.</span></span><span style="font-family: Arial;">Za praktične svrhe poluga na strani klatna mora biti najmanje dvostruko kraća od suprotne strane, ali ne kraća od 3,5 puta.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Author also tried to fix the problem for a wooden model he made, but found that it is necessary to use precise mechanic devices in order to do that.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Autor je pokušao da reši taj problem za drveni model koji je napravio, ali je utvrdio da je potrebno koristiti precizne mehaničke sprave kako bi se to rešilo. <span class="google-src-text1">Details and problems are described in his work <sup>[3]</sup> . It would be the best to go step by step and fix one problem in a time. For example, first should be eliminated horizontal movement of the pivot point by constructing oscillator as down on picture 10.</span> Detalji i problemi su opisani u njegovom radu <sup>[3]</sup>. Bilo bi najbolje da se ide korak po korak i rešava jedan problem u vremenu. Na primer, prvo bi trebalo eliminisati horizontalno kretanja tačke vešanja konstrukcijom oscilatora kao dole na <em>slici 10</em>. <a name="graphic15"></a><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1026" type="#_x0000_t75" style='width:279pt;  height:2in'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image014.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image014.png"   o:title="klac4" croptop="4681f" cropbottom="33619f" cropleft="5471f"   cropright="17666f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-10.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1743" title="slik-10" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-10-300x146.jpg" alt="" width="300" height="146" /></a><br />
<em><span style="font-family: Arial;"> Slika 10<br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></em></p>
<p><span style="font-family: Arial;"><span> </span>Za model sa gornje slike samo vertikalni pokreti trebaju biti analizirani pošto su horizontalni eliminisani stavljanjem tačke vešanja u cev sa prorezima.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">For horizontal movements two areas are to be investigated.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Za vertikalne pokrete treba istražiti dva područja.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Pendulum from picture 3 will have enough centrifugal force and tension in the handle to move pivot point down from position 2 till position 4.</span></span><span style="font-family: Arial;">Klatno sa <em>slike 3</em> će imati dovoljno Centrifugalne sile i naprezanja u dršci za pokretanje tačke vešanja prema dole od pozicije 2 do pozicije 4.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Note that from position 2 till position 3 pendulum bob and pivot point are moving downwards, in the same direction, without sudden stop of the pivot point. This will have tendency to stop swing of the pendulum.</span></span><span style="font-family: Arial;">Treba primetiti da od pozicije 2 pa do pozicije 3 malj klatna i tačka vešanja se oboje kreću prema dole, u istom smeru, bez naglog zaustavljenja tačke vešanja. To će imati tendenciju da zaustavi njihanje klatna.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">From position 4 up till position 5 and back till position 4 pendulum will be in weightless state (gravity shield turned on).</span></span><span style="font-family: Arial;">Od pozicije 4 do pozicije 5 i nazad do pozicije 4 klatno će biti u bestežinskom stanju (gravitacioni štit uključen).</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">From experience it is known that pivot point will suddenly go up from position 4 before pendulum comes into position 5.</span></span><span style="font-family: Arial;">Iz iskustva je poznato da će tačka vešanja od pozicije 4 naglo da ode gore pre nego što klatno stigne do pozicije 5.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This means that both, pivot point and pendulum bob, are going up in the same direction and that will also have tendency to stop the swing.</span></span><span style="font-family: Arial;">To znači da, tačka vešanja i malj klatna oboje ide u istom smeru i da će to imati tendenciju da zaustavi njihanje klatna.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p style="margin-bottom: 12pt;"><span class="google-src-text1"><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">It would be very beneficial to use lock system and to lock the pivot point (or the lever) and allow it to go down some time after position 2, but before position 3 because from experience it is known that lever arm has inertia and needs some time to move.</span></span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="text-decoration: underline;"><span style="font-family: Arial;">Bilo bi vrlo korisno da se koristi sistem za zaključavanje tačke vešanja (ili cele poluge) i da se dopusti tačci vešanja da ide dole malo posle pozicije 2, ali ipak pre pozicije 3, jer iz iskustva je poznato da zbog inercije poluge i mase <em>m</em><span> </span>potrebno je neko vreme za njihovo pokretanje. <span class="google-src-text1">Even better would be to lock pivot point and not allowing it to go up rapidly before pendulum comes into position 5.</span>Još bi bilo bolje da se zaključa tačka vešanja i da joj se ne dozvoli da ide gore iznenada, pre nego što klatno dođe u poziciju 5. <span class="google-src-text1">It will have enough time to go up when pendulum bob starts moving back towards position 4.</span>Ona će imati dovoljno vremena za put nagore, kada klatno krene nazad iz pozicije 5 prema poziciji 4. </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="font-family: Arial;">ZAKLJUČAK</span></strong></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Energy can flow only between two poles with different potential</span></span><span style="font-family: Arial;">Energija može teći samo između dva pola sa različitim potencijalom.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">In order to have different potential the poles can not be in constant field of tension like conservative field.</span></span><span style="font-family: Arial;">Da bi postojali različiti potencijali, polovi ne mogu biti u konstantnom polju kao što je konzervativno polje.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Because gravity field on surface of the planet has constant magnitude the difference must be artificially created. Because nobody yet found any physical material to serve as gravity shield, like iron plate against magnetic field, the only way left is to create similar effect.</span></span><span style="font-family: Arial;">Pošto gravitaciono polje na površini planeta ima konstantnu jačinu, razlika mora biti veštački stvorena. Pošto niko još nije pronašao fizički materijal koji bi služio kao štit od gravitacije, kao što gvozdena ploča štiti od magnetskog polja, jedini put koji je preostao je da se stvori efekt sličan štitu.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Alternative pull and relaxation of Centrifugal force in pivot point of the pendulum is one way to create similar effect as gravity shield.</span></span><span lang="SR"> </span><span style="font-family: Arial;">Naizmenično zatezanje i opuštanje Centrifugalne sile u tačci vešanja klatna je jedan način za stvaranje sličanog efekta kao gravitacioni štit.</span><span lang="SR"> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">This logic was applied in two-stage mechanical oscillator invented by Mr. Veljko Milkovic.</span></span><span style="font-family: Arial;">Ovu logiku je primenio u svom dvostepenom mehaničkom oscilatoru gospodin Veljko Milković.</span><span lang="SR"> </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Author has discussed logic of this oscillator and pointed out a way to improve its behavior.</span></span><span lang="SR"> <span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Autor je prodiskutovao logiku ovog oscilatora i istakao način za poboljšanje njegovih over-unity performansi. Ukratko, potrebno je uvesti kašnjenje u kretanju tačke vešanja dok klatno ne dođe u poziciju da se njegov malj i tačka vešanja kreću u suprotnim smerovima. </span></p>
<p><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">Unfortunately author alone wasn&#8217;t able to close feedback loop because of the problems described in his above mentioned work <sup>[3]</sup> .</span></span><span lang="SR">Nažalost sam autor nije bio u mogućnosti da zatvori povratnu spregu, zbog problema opisanih u svom gore navedenom radu <sup>[3].</sup> </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The reason was lack of sophisticated devices to lock and release the lever arm in appropriate time when pendulum bob comes in right position.</span></span><span lang="SR">Razlog je bio nedostatak sofisticiranih uređaja za zaključavanje i oslobađanje poluge u odgovarajućem vremenu kada klatno dođe u odgovarajući položaj. </span><span class="google-src-text1"><span style="font-family: Arial;">The usage of simple springs and levers with some manual interferences wasn&#8217;t good enough to control behavior of the oscillator. Author left to enthusiastic people who have better tools and devices on their disposal to finish the job and improve oscillator.</span></span><span lang="SR">Upotreba jednostavnih opruga i poluga uz pomoć ručne intervencije nije bila dovoljno dobra za kontrolu ponašanja oscilatora. Autor to ostavlja entuzijastima koji imaju bolje alate i uređaje na raspolaganju da završe posao i poboljšaju oscilator. <span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;">REFERENCE</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;">[1]</span><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span><span style="font-family: Arial;">Službeni sajt akademika Veljka Milkovića <a href="http://www.veljkomilkovic.com/">http://www.veljkomilkovic.com</a></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;">[2]<span> </span>Jovan Marjanović, <em>Ključevi za razumevanje gravitacionih mašina Veljka Milkovića</em></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><span> </span><a href="http://www.veljkomilkovic.com/Images/Jovan_Marjanovic_Kljucevi_Gravitacionih_Masina.pdf">http://www.veljkomilkovic.com/Images/Jovan_Marjanovic_Kljucevi_Gravitacionih_Masina.pdf</a></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;">[3]<span> </span>Jovan Marjanović, <em>Problemi kod mehaničke povratne sprege i moguća rešenja za dvostepeni oscilator Veljka Milkovića</em></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><span> </span><a href="http://www.veljkomilkovic.com/Images/Jovan_Marjanovic_Mehanicka_Povratna_Sprega.pdf">http://www.veljkomilkovic.com/Images/Jovan_Marjanovic_Mehanicka_Povratna_Sprega.pdf</a></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin: 5pt 0in;"><span style="font-family: Arial;">Jovan Marjanović, dipl. ing</span><span style="font-family: Arial;">. elektrotehnike</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin: 5pt 0in;"><span style="font-family: Arial;">e-mail: <a href="mailto:jmarjanovic@hotmail.com">jmarjanovic@hotmail.com</a></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: ArialMT; color: black;">Objavljeno u Novom Sadu, Srbija</span><strong><span style="font-family: Arial-BoldMT; color: black;"><span> </span>03. avgust 2010.<span> </span></span></strong><span style="font-family: ArialMT; color: blue;"><a href="http://www.veljkomilkovic.com/"><span lang="SR">http://www.veljkomilkovic.com</span></a></span><span style="font-family: ArialMT; color: blue;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if !supportEmptyParas]--> <!--[endif]--></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;"><!--[if gte vml 1]><v:shape id="_x0000_i1027" type="#_x0000_t75" style='width:265.5pt;  height:175.5pt'> <v:imagedata src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image005.png" mce_src="file:///C:/DOCUME~1/GERICO~1/LOCALS~1/Temp/msoclip1/01/clip_image005.png"   o:title="pendulum" cropbottom="17545f" cropright="1365f" /> </v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1732</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/slik-0.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>OTKRIVENO JEZERCE U PODZEMNOM LABIRINTU &#8220;RAVNE&#8221;</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1726</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1726#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 Aug 2010 20:04:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1726</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;
 Intenzivni radovi u podzemnom labirintu &#8220;Ravne&#8221; ispod Bosanske doline piramida u Visokom doveli su do novog otkrića. Naime, učesnici Međunarodne radne akcije volontera &#8220;MRAV Bosanske piramide 2010&#8243; su, pod rukovodstvom stručnog tima Fondacije &#8220;Arheološki park: Bosanska piramida Sunca&#8221;, otkrili prvo podzemno jezerce. Ono se nalazi 250 metara od ulaza u tunel, a u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:DoNotOptimizeForBrowser /> </w:WordDocument> </xml><![endif]--> &gt;</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/bos-0.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1727" title="bos-0" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/bos-0.jpg" alt="" width="177" height="212" /></a> Intenzivni radovi u podzemnom labirintu &#8220;Ravne&#8221; ispod Bosanske doline piramida u Visokom doveli su do novog otkrića. Naime, učesnici Međunarodne radne akcije volontera &#8220;MRAV Bosanske piramide 2010&#8243; su, pod rukovodstvom stručnog tima Fondacije &#8220;Arheološki park: Bosanska piramida Sunca&#8221;, otkrili prvo podzemno jezerce. <span lang="IT">Ono se nalazi 250 metara od ulaza u tunel, a u pravcu Bosanske piramide Sunca.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span lang="IT">Vodena površina je deset kvadratnih metara i ima posebno lijepu tamno plavu boju. Iza jezerceta se nalazi nastavak tunela.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span lang="IT">U protekla dva mjeseca voloneri i stručni tim Fondacije su očistili pedesetak metara postojećih prahistorijskih tunela i uspjeli su pronaći prvu podzemnu galeriju od 50 kvadratnih metara površine i četiri metra visine u koju vodi ukupno osam bočnih prolaza. Što se dublje ulazi u labirint on postaje sve kompleksniji i s više iznenađenja.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/otkriv-1.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1728" title="otkriv-1" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/otkriv-1.jpg" alt="" width="500" height="388" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><span lang="IT"><a href="http://www.piramidasunca.ba/ba/">http://www.piramidasunca.ba/ba/</a> </span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1726</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/08/bos-0.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>“Rtanj drevna piramida ili remek delo prirode!?”</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1720</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1720#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 29 Jul 2010 17:08:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>

		<category><![CDATA[Broj 8]]></category>

		<category><![CDATA[Nerazjašnjeno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1720</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;  
 Multidisciplinarni istraživački projekat od 13. do 15. Avgusta 2010 – 
 
Centar za istraživanje i ekologiju „Duh Rtnja“ i „Kreativna misao“ poziva sve zaljubljenike prirode, avanture i piramidalnih građevina da se pridruže dešavanjima na planini Rtanj tokom multidisciplinarne istraživačke konferencije pod nazivom „Rtanj drevna piramida ili remek delo prirode ?!“. Kako [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning /> <w:ValidateAgainstSchemas /> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables /> <w:SnapToGridInCell /> <w:WrapTextWithPunct /> <w:UseAsianBreakRules /> <w:DontGrowAutofit /> </w:Compatibility> <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--> &gt; <!--[if gte mso 10]> <mce:style><!   /* Style Definitions */  table.MsoNormalTable 	{mso-style-name:"Normale Tabelle"; 	mso-tstyle-rowband-size:0; 	mso-tstyle-colband-size:0; 	mso-style-noshow:yes; 	mso-style-parent:""; 	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; 	mso-para-margin:0cm; 	mso-para-margin-bottom:.0001pt; 	mso-pagination:widow-orphan; 	font-size:10.0pt; 	font-family:"Times New Roman"; 	mso-ansi-language:#0400; 	mso-fareast-language:#0400; 	mso-bidi-language:#0400;} --> <!--[endif]--></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rtanj-0.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1721" title="rtanj-0" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rtanj-0.jpg" alt="" width="193" height="193" /></a><strong><span lang="EN-GB"><span> </span>Multidisciplinarni istraživački projekat od 13. do 15. Avgusta 2010 – </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB">Centar za istraživanje i ekologiju „Duh Rtnja“ i „Kreativna misao“ poziva sve zaljubljenike prirode, avanture i piramidalnih građevina da se pridruže dešavanjima na planini Rtanj tokom multidisciplinarne istraživačke konferencije pod nazivom „Rtanj drevna piramida ili remek delo prirode ?!“. </span>Kako sam naslov konferencije kaže, predstavnici istraživačkog centra „Duh Rtnja“ u saradnji sa različito profilisanim predstavnicima naučne misli izneti dosadašnja istraživanja koja u mnogome upućuju da je sadašnji konstrukcijski izgled ove mistične planine nastao verovatno pod uticajem <strong>ne</strong> prirodnih sila. Njen precizan piramidalni ( geometrijski ) oblik i odlične pobuđivačke predispozicije geomorfološke strukture Rtnja u energetskom pogledu, u sprezi sa komponentama koje izučava oblast piramidologije tj. energetike piramida, ovog gorostasa na tlu Srbije može mapirati na karti mreže piramidalnih građevina sveta.</p>
<p class="MsoNormal">
<p class="MsoNormal">Organizovan je i zanimljiv prateći program dešavanja čiji je cilj da privuče pažnju šireg javnog mnjenja i zainteresuje i pokrene razmišljanja o ovom nesvakidašnjem prirodno - kulturnom dragulju na planini Rtanj.  Tako će pored terenskih istraživanja i merenja usmerenih ka novim spoznajama planine Rtanj kao piramidalne građevine, izvesti i muzički sadržaj u vidu koncerta i dj nastupa u vibracijama ambijentalne i hiling muzike koji će se odigrati u botaničkoj bašti. Zanimljivo je da će posetioci i gosti tokom ove multidisciplinarne istraživačke konferencije moći i pored planinarenja i izleta u prirodi da uživaju u izložbi slika sa temom Rtanj, pogledaju dokumentarne filmove o Rtnju i Bosanskim piramidama, posmatraju zvezde teleskopom, priključe se branju samoniklog bilja ali i da izmere lični energetski biopotencijal i snime sopstvenu auru.</p>
<p class="MsoNormal">Sve nabrojano i još mnogo toga se održava u turističko-ugostiteljskom kompleksu „Rtanj“ u naselju Rtanj u periodu od 13. do 15. <span lang="EN-GB">Avgusta 2010. godine i apsolutno je besplatno i otvoreno za sve. Jedini deo ovog istraživačkog vikenda koji će biti brojčano ograničen zbog tehničkih i produkcijskih kapaciteta je sama konferencija „Rtanj drevna piramida ili remek delo prirode?!“ za koju je neophodna predhodna prijava. Učešće na konferenciji se ne naplaćuje niti se snose troškovi kotizacije. Više informacija o ovom nesvakidašnjem događaju kao i prijave svih zainteresovanih za konferenciju se vrše putem internet stranice </span><a href="https://freemailng5503.web.de/jump.htm?goto=http%3A%2F%2Fwww.duhrtnja.com%2F" target="_blank"><span lang="EN-GB">www.duhrtnja.com </span></a><span lang="EN-GB">preuzimenjem kontakt upitnik prijave ili na mejl </span><a href="mailto:duhrtnja@gmail.com"><span lang="EN-GB">duhrtnja@gmail.com</span></a><span lang="EN-GB"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rtanj2.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1723" title="rtanj2" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rtanj2.jpg" alt="" width="248" height="158" /></a><span lang="EN-GB"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="text-decoration: underline;"><span lang="EN-GB">PEDAVAČI I TEME</span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">Dr Semir Osmanagić</span></strong><span lang="EN-GB"> – Piramide u svetu i BiH<br />
<strong>Prof. dr Ljubo Ristovski</strong> – Polikontrastna interferentna fotografija i njena primena na Rtnju </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB">( PIP ) – Harry Oldfield technology</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">Dr Dragan Nešić</span></strong><span lang="EN-GB"> –geomorgološka struktura Rtnja</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">Dipl. Ing. elektrotehnike Goran Marjanović</span></strong><span lang="EN-GB"> – Rtanj u funkciji multidimenzionalnog </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB">ferkfentnog oscilatora</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">Dušan Ninić</span></strong><span lang="EN-GB"> – Rtanj piramida – DA ili NE!?</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">Peđa Milosavljević</span></strong><span lang="EN-GB"> – Geometrija Rtnja </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">Saša Nađfeji</span></strong><span lang="EN-GB"> – Energetika piramida na modelu Rtnja </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span style="text-decoration: underline;"><span lang="EN-GB">ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI</span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">PIP Technology by: Harry Oldfield</span></strong><span lang="EN-GB"> – Snimanje Rtnja polikontrastnom interferentnom fotografijom </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-GB">FULL - POINT</span></strong><span lang="EN-GB"> – Instrumentalna radiestezija</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-GB">Izvršni direktor Saša Nađfeji<br />
Duh Rtnja - Centar za istraživanje i ekologiju<br />
Glasinačka 23/52<br />
11000 Beograd, Srbija<br />
</span><a href="mailto:duhrtnja@gmail.com"><span lang="EN-GB">duhrtnja@gmail.com</span></a><span lang="EN-GB"><br />
</span><a href="https://freemailng5503.web.de/jump.htm?goto=http%3A%2F%2Fwww.duhrtnja.com" target="_blank"><span lang="EN-GB">www.duhrtnja.com</span></a><span lang="EN-GB"><br />
<!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1720</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rtanj-0.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>INTERNACIONALNI ANTI-STRES CENTAR (IASC)</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1716</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1716#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Jul 2010 01:49:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Broj 8]]></category>

		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1716</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;  

ažurirani je sajt prof. Dr. Dejana Rakovića  www.dejanrakovic.com :
I pored angažovanih ogromnih materijalnih i umnih resursa u biomedicinskim istraživanjima i zdravstvenoj zaštiti, zdravlje ljudi je i dalje veoma ugroženo mnogobrojnim savremenim psihosomatskim bolestima, koje nalaze plodno tle kod današnjeg čoveka izloženog svakodnevnom stresu, prouzrokovanog ubrzanim životnim i radnim tempom, makro i [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning /> <w:ValidateAgainstSchemas /> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables /> <w:SnapToGridInCell /> <w:WrapTextWithPunct /> <w:UseAsianBreakRules /> <w:DontGrowAutofit /> </w:Compatibility> <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--> &gt; <!--[if gte mso 10]> <mce:style><!   /* Style Definitions */  table.MsoNormalTable 	{mso-style-name:"Normale Tabelle"; 	mso-tstyle-rowband-size:0; 	mso-tstyle-colband-size:0; 	mso-style-noshow:yes; 	mso-style-parent:""; 	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; 	mso-para-margin:0cm; 	mso-para-margin-bottom:.0001pt; 	mso-pagination:widow-orphan; 	font-size:10.0pt; 	font-family:"Times New Roman"; 	mso-ansi-language:#0400; 	mso-fareast-language:#0400; 	mso-bidi-language:#0400;} --> <!--[endif]--></p>
<p class="MsoNormal"><strong></strong></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/dejan-intern.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1717" title="dejan-intern" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/dejan-intern.jpg" alt="" width="186" height="238" /></a><span style="font-family: Arial; color: navy;">a</span><span style="font-family: Arial; color: navy;">ž</span><span style="font-family: Arial; color: navy;">urirani je sajt prof. Dr. Dejana Rakovića <span> </span></span><span style="font-family: Arial; color: navy;"><a title="blocked::http://www.dejanrakovic.com/" href="https://freemailng5504.web.de/jump.htm?goto=http%3A%2F%2Fwww.dejanrakovic.com%2F" target="_blank"><span lang="SV">www.dejanrakovic.com</span></a></span><span style="font-family: Arial; color: navy;"> </span><span style="font-family: Arial; color: navy;">:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">I pored angažovanih ogromnih materijalnih i umnih resursa u biomedicinskim istraživanjima i zdravstvenoj zaštiti, zdravlje ljudi je i dalje veoma ugroženo mnogobrojnim savremenim psihosomatskim bolestima, koje nalaze plodno tle kod današnjeg čoveka izloženog svakodnevnom stresu, prouzrokovanog ubrzanim životnim i radnim tempom, makro i mikroklimatskim aerojonskim poremećajima, i naraslim međuljudskim, međuetničkim i međureligijskim sukobima - u čijem vrtlogu se našao i čitav balkanski region u poslednjoj deceniji XX veka.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Iako je problem <em>stresa</em> danas postao posebno aktuelan na našim prostorima, on je ne manje značajan i u industrijski najrazvijenijim zemljama sveta. Još pre dvadesetak godina ugledni američki magazin <em>Time</em> je odabrao za temu broja &#8220;Stres: epidemija osamdesetih godina&#8221;, a Profesor Paul Rosch, predsednik <em>Američkog instituta za stres</em>, ističe da mnogobrojne studije pokazuju da se do danas problem još više pogoršao, i da je 75-90% poseta pacijenata svih uzrasta lekarima opšte prakse povezano sa stresom. Takođe, <em>Svetska zdravstvena organizacija</em> je nedavno opisala stres na radu kao &#8220;svetsku epidemiju&#8221;, a u izveštaju <em>Ujedinjenih nacija</em> početkom devedesetih godina on se označava &#8220;bolešću XX veka&#8221;; istovremeno, procenjuje se i da je 60-80% nezgoda na radu prouzrokovano stresom. Konačno, nedavna istraživanja nedvosmisleno potvrđuju važnu ulogu stresa u razvoju različitih psihosomatskih poremećaja: kardiovaskularnih, gastroenteroloških, dermatoloških, reumatoloških, imunoloških, neuroloških i psihijatrijskih.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Pošto dosadašnja klasična znanja i parcijalne metode nisu pokazali željenu efikasnost u prevenciji ili lečenju psihosomatskih poremećaja, neophodni su novi pristupi koji će uključiti i <em>holističke metode</em>, orijentisane na <em>lečenje čoveka kao celine</em> a ne bolesti kao simptoma poremećaja te celine. U fokusu ovih osavremenjenih i novih sve aktuelnijih metoda nalaze se i <em>akupunkturni sistem, svest </em>i<em> programirani aktivni odmor</em>, kao važni psihosomatski globalni regulatori zdravstvenog stanja organizma.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">U tom kontekstu treba istaći i svetski domet domaćih istraživanja…</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">Kompletan tekst na slede</span><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">ćoj WEB stranici: </span><span style="font-size: 12pt; font-family: &quot;Times New Roman&quot;;"><a href="http://www.dejanrakovic.com/iasc.html">http://www.dejanrakovic.com/iasc.html</a> </span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1716</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/dejan-intern1.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>O  POREKLU   BROJEVA, DIMENZIJAMA   PLANETA  I GRANICAMA   PROSTORA</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1708</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1708#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Jul 2010 01:42:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Broj 8]]></category>

		<category><![CDATA[SMELE IDEJE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1708</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;  
Piše: Milun Dimić
 
Izlozeni postupak objašnjava dimenzije prirodnih tela oblika lopte (planeta i satelita )i njihova medjusobna rastojanja.
U radu je prikazana povezanost broja e sa  poreklom brojeva. 
Ako se je za analizu broja pošlo od elementarne zapremine Vo , ukazano je na povezanost zapremina prirodnih geometrijskih tela sa brojem e i [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning /> <w:ValidateAgainstSchemas /> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables /> <w:SnapToGridInCell /> <w:WrapTextWithPunct /> <w:UseAsianBreakRules /> <w:DontGrowAutofit /> </w:Compatibility> <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--> &gt; <!--[if gte mso 10]> <mce:style><!   /* Style Definitions */  table.MsoNormalTable 	{mso-style-name:"Normale Tabelle"; 	mso-tstyle-rowband-size:0; 	mso-tstyle-colband-size:0; 	mso-style-noshow:yes; 	mso-style-parent:""; 	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; 	mso-para-margin:0cm; 	mso-para-margin-bottom:.0001pt; 	mso-pagination:widow-orphan; 	font-size:10.0pt; 	font-family:"Times New Roman"; 	mso-ansi-language:#0400; 	mso-fareast-language:#0400; 	mso-bidi-language:#0400;} --> <!--[endif]--></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-0-planets.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1709" title="rad-0-planets" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-0-planets-300x300.jpg" alt="" width="300" height="300" /></a><strong><span lang="EN-US">Pi</span></strong><strong><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">še: </span></strong><strong><span lang="SR">Milun Dimić</span></strong><strong></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SV"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izlozeni postupak objašnjava dimenzije prirodnih tela oblika lopte (planeta i satelita )i njihova medjusobna rastojanja.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV">U</span><span lang="SV"> radu je prikazana povezanost broja<span> </span></span><strong><span lang="SR">e</span></strong><strong><span lang="SR"> </span></strong><span lang="SV">sa<strong> </strong><span> </span>poreklom<span> </span>brojeva. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV">Ako se je za analizu<span> </span>broja<span> </span>pošlo od elementarne zapremine V<sub>o </sub>, ukazano je na povezanost zapremina prirodnih geometrijskih tela sa brojem e i povezanost granica prostora sa brojem e. </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SV"><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="DE">Prezentirana je alternativa za Titius-Bodeov zakon.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="DE"><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="DE">POREKLO<span> </span>BROJEVA</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="DE"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="DE">Uvod: <span> </span></span></strong><span lang="DE">Za izloženu analizu korišćena su dve predpostavke :</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SV">Prva : Postoji elementarna zapremina V<sub>o<span> </span></sub>koja je beskonačno </span></strong><strong><span lang="SR">deljiva i ograničena sferom (lopta )</span></strong><strong><span lang="SV">. </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SV">Druga : Postoji intimna zapremina V<sub>1</sub> &gt; V<sub>o </sub></span></strong><strong><span lang="SR">(lopta)</span></strong><strong><sub><span lang="SR"> </span></sub></strong><strong><span lang="SV">i </span></strong><strong><sub><span lang="SV"><span> </span></span></sub></strong><strong><span lang="SR"><span> </span>za koju<span> </span>važi<span> </span>uslov-<span> </span>V<sub>1</sub>/ V<sub>o </sub><span> </span>= 1+ 1/n </span></strong><span lang="SR"><span> </span>gde je n- beskonačno veliki broj.</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Analiza<span> </span>prostora:</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Zamislimo beskonacan broj lopti( od 1 do n, gde je n beskonacno veliki broj) razlicitih zapremina sa zajednickim centrom ,cije se povrsi (skoro ) dodiruju.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><span> </span>Ako je<span> </span><strong>V<sub>1</sub>/ V<sub>o </sub><span> </span>= 1+ 1/n</strong>, onda postoji i intimna zapremina </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong>V<sub>2</sub>/ V<sub>1</sub> = 1+1/n</strong>, </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>odnosno <strong>V<sub>3</sub>/ V<sub>2</sub> = 1+1/n</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>.<span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>.</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>V<sub>n</sub>/ V<sub>n-1</sub> = 1+1/n</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Kako je V<sub>1</sub>= V<sub>0 </sub>(1+1/n), <strong><span> </span></strong>V<sub>2</sub>= V<sub>1 </sub>(1+1/n), <strong>.<span> </span>.<span> </span>.<span> </span></strong>V<sub>n</sub>= V<sub>n-1</sub>(1+1/n), onda je </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><span> </span><strong><span> </span>V<sub>n</sub>/ V<sub>0 </sub>= (1+ 1/n)<sup>n</sup></strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">kad n teži beskonačnosti, onda je <strong>V<sub>n</sub>/ V<sub>0 </sub>= e. . . . . . . . . . . . . . . .<span> </span>. . . .<span> </span>(1)</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Usvajamo da je zapremina <strong>V<sub>n</sub></strong> prvi nivo beskonačnosti (prva beskonačnost) zapremine <strong>V<sub>o </sub>. </strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Kako je <strong>V<sub>o </sub>= 1</strong>, onda je <strong>Vn = e</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Kako je V<sub>n</sub> = e beskonačno deljiva zapremina, onda se može smatrati da je V<sub>n</sub> = e<span> </span>i elementarna zapremina .</span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoBodyText"><span lang="SR">Ako je elementarna zapremina V = e , onda je prva beskonacnost toj zapremini (relacija 1) <strong>V= e*e</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Ponavljanjem izloženog postupka, dolazi se do zapremina<span> </span><strong>V<sub>2</sub> = e *<span> </span>V<sub>1</sub>= e<sup>2</sup>. </strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>V<sub>2</sub> je drugi nivo beskonačnosti (druga beskonačnost) elementarne zapremine<span> </span>V<sub>o </sub>. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Zapremina V<sub>3</sub> je treći nivo beskonačnosti elementarne zapremine V<sub>o </sub>, dok je zapremina V<sub>N</sub> n- ti nivo beskonačnosti elementarne zapremine<span> </span>V<sub>o</sub>. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>V<sub>N</sub>/ V<sub>0</sub> = e<sup>n</sup>.<span> </span>. . . . . . . . . . . . . . . . .<span> </span>. . . . . . . . . . . . . .<span> </span>. . . . . .<span> </span>. . . . . . . . . .<span> </span>. (2)</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Znači postoje zapremine </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong>V<sub>o</sub>=1,<span> </span>V<sub>1</sub>= e,<span> </span>V<sub>2</sub>= e<sup>2</sup> . . . . . &#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230; V<sub>N</sub> = e<sup>n</sup>, </strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Ako se one poređaju u niz:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">1, e, e<sup>2</sup>, e<sup>3</sup> .<span> </span>.<span> </span>.<span> </span>. e<sup>n<span> </span></sup>. . . . . . . . .<span> </span>. . . . . .<span> </span>. . . . . . . .<span> </span>. . . . . . . .<span> </span>. . . . . . . . .<span> </span>.(3)</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">dobija se<span> </span>niz brojeva. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Prirodni logaritami svakog broja ponaosob ,poređani po rastućoj vrednosti<span> </span>predstavljaju<span> </span>niz<span> </span>brojeva.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">0,1,2,3,4 .<span> </span>.<span> </span>.<span> </span>. n . . . . . . . . . . . . .<span> </span>. . . . . .<span> </span>. . . . . . . .<span> </span>. . . . . . . .<span> </span>. . . . . . . . (4a)</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Za lopte manje od elementarne, analizom I upotrebom prirodnih logaritama, dolazi se do niza negativnih brojeva , tako da niz (4a) zapravo ima oblik</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>-n ,<span> </span>.<span> </span>.<span> </span>. -3,<span> </span>-2,<span> </span>-1,<span> </span>0 , 1,<span> </span>2,<span> </span>3,<span> </span>.<span> </span>.<span> </span>. +n<span> </span>…&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.( 4 )</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Iz izlozenog se moze zakluciti da brojevi niza (4) vode poreklo od broja<span> </span>e<span> </span>.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">DIMENZIJE<span> </span>NEBESKIH<span> </span>TELA<span> </span>I<span> </span>UNUTRAŠNJE GRANICE</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Ako se prethodna razmatranja primene na Sunčev sistem, dolazi se do sledećeg: </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: -18pt;"><!--[if !supportLists]--><span style="font-family: Symbol;"><span>-<span style="font: 7pt &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span></span><!--[endif]--><span lang="SR">Ako je zapremina lopte V= c * R<sup>3</sup> gde je R- poluprečnik lopte, onda je </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-US"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 126.75pt;"><strong><span lang="SR">V<sub>1 </sub>/ V<sub>0</sub> = R<sub>1</sub><sup>3</sup> / R<sub>0</sub><sup>3<span> </span></sup></span></strong><sup><span lang="SR"><span> </span></span></sup><span lang="SR">gde je&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.(2-1)</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV"><span> </span>V1,V0<span> </span>-zapremine lopti koje se porede</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: -18pt;"><!--[if !supportLists]--><span style="font-family: Symbol;"><span>-<span style="font: 7pt &quot;Times New Roman&quot;;"> </span></span></span><!--[endif]--><span lang="SR">R1,R<sub>0</sub>- poluprečnici<span> </span>lopti. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Relacija<span> </span>2-1 je ista i kada su precnici ( D ) lopti<span> </span>u pitanju .</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 2.25pt; text-indent: 6pt;"><span lang="SR"><span> </span>Usvojimo prečnik Sunca za elementarnu zapreminu (loptu) za dalja razmatranja.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Ako je D<sub>n </sub>prečnik Sunca koji iznosi 1392000 km i uzme se pri analizi za elementarnu zapreminu, onda su zapremine tela <strong>manjih</strong> <strong>od Sunca</strong> (<strong>unutrašnje sfere</strong>) sa odgovarajućim srednjim prečnicima sledeće:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong>Ako je<span> </span>V<sub>0</sub>/ V<sub>N</sub>= e<sup>n</sup>, onda je<span> </span>D<sub>0</sub>/ D<sub>N </sub>= (exp (1/3))<sup>n</sup><span> </span>. . . . . . . . . . . . . . . .<span> </span>(5)</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">gde je Vo&gt;Vn, Do&gt;Dn</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>Vo-elementarna zapremina</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>Do-elementarni precnik </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>exp(1/3) -<span> </span>1,395612&#8230;&#8230;.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>n-broj orbite</span></strong></p>
<p class="MsoBodyText"><span lang="EN-US"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span></span></strong><span lang="SR"><span> </span><strong>Granice unutar Sunca </strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>Pregled precnika unutrasnjih sfera Sunca u zavisnosti od broja n </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="EN-US">(index oznacava broj unutrasnje sfere )</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="EN-US"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D= 1392000km</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>1</sub>= 997411</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>2</sub>= 714676</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>3</sub>= 512088</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>4</sub>= 366927</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>D<sub>5</sub>= 262914</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>6</sub>= 188386</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>7</sub>= 134984</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>8</sub>=<span> </span>96720<span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>D<sub>9</sub>=<span> </span>69303<span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>10</sub>= 49658</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>D<sub>11</sub>= 35581</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>12</sub>= 25495</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>13</sub>= 18268</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>14</sub>= 13089</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>15</sub>=<span> </span>9379</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>16</sub>=<span> </span>6720</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>D<sub>17</sub>=<span> </span>4815</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>18</sub>=<span> </span>3450</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>19</sub>=<span> </span>2472</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>20</sub>=<span> </span>1771</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>21</sub>=<span> </span>1269</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>22</sub>=<span> </span>909</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>D<sub>23</sub>=<span> </span>651</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: 14.25pt;"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 4.5pt;"><span lang="SR">Pregled izmerenih vrednosti precnika planeta Sunčevog sistema, poredjen<span> </span>sa<span> </span>izra</span><span style="font-family: &quot;Times New Roman&quot;;">č</span><span lang="SR">unatim ( n ) brojem ,( orbitalni (celi brojevi ) + podorbitalni (decimalni ostatak ) )<span> </span>unutrašnjih<span> </span>sfera Sunca<span> </span>izgleda<span> </span>ovako: </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 4.5pt;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-tab-1.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1710" title="rad-tab-1" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-tab-1.jpg" alt="" width="500" height="371" /></a></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 4.5pt; text-indent: 11.25pt;"><span style="font-size: 14pt;" lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 4.5pt; text-indent: 11.25pt;"><span style="font-size: 14pt;" lang="SR"><span> </span><strong><span> </span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="EN-US">U D A LJ E N O S T<span> </span>P L A N E T A<span> </span>O D<span> </span>S U N C A</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="EN-US"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="EN-US"><span> </span></span></strong><strong><span lang="SV">(<span> </span>ili altrnativa Titius-Bodeovog zakona )</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="SV"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><span lang="SV"><span> </span><span> </span><strong>G<span>RANICE<span> </span>PROSTORA</span></strong></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="SV"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 1.5pt; text-indent: -27.75pt;"><span lang="SR"><span> </span>Udaljenost planeta od Sunca (spoljašnje lopte, sfere), koriscenjem jednacine (2) i jednačin (2-1), izgleda ovako:</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><span lang="SV"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 31.5pt; text-indent: -27.75pt;"><strong><span lang="SR">R= D/2 * (exp (1/3))<sup>n</sup> &#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;( 6 )</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>gde je </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">D/2-<span> </span>poluprečnik Sunca; </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>n- broj pozicije lopte ( orbite)</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>R odstojanje od Sunca.(srednja vrednost)</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">exp(1/3)<span> </span>-<span> </span>1,395612&#8230;&#8230;&#8230;..</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span>GRANICE PROSTORA</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Spoljasne lopte (sfere) sunca ,mozemo nadalje zvati orbitama ili granicama prostora.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR">Njihove izracunate vrednosti date su u tabeli br.2</span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-tab-3.jpg"><br />
</a></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span>Broj orbite<span> </span>udaljenost od Sunca u km</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SV"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>1<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>971346,23</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>2<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>1355622,86</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>3<span> </span><span> </span>R<span> </span>= <span> </span>1891924,13</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>4<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>2640392,79</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>5<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>3684965,04</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>6<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>5142782,98 </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>7<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>7177331,57</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>8<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>10016773,5</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>9<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>13979533,1<span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>10<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>19510010,3</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>11<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>27228413,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>12<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>38000361,8</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span><strong>n<span> </span>- <span> </span>13,<span> </span><span> </span>R =<span> </span><span> </span>53033708 ,0</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span><span> </span>- <span> </span>14<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>74014595,8</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>15<span> </span><span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>103295558,0 </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>16<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>144160565 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>17<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>201192276 ,0 </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span></span></strong><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>18<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>280786807,0</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>19<span> </span><span> </span>R =<span> </span><span> </span><span> </span>391869555,0</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>20<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>546898022,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n -<span> </span><span> </span>21<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>763256678 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>22<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>1065211000,85</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span>23<span> </span><span> </span>R<span> </span>=<span> </span><span> </span>1486621014 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>n - <span> </span>24<span> </span><span> </span>R =<span> </span><span> </span>2074749410,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>25<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>2895542354 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span><span> </span>26<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>4041054886 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span><strong><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>27<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>5639746410 ,0</strong></span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>- <span> </span>28<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>7870900164 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>29<span> </span><span> </span>R=<span> </span><span> </span>10984726066 ,0</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span>n<span> </span>-<span> </span><span> </span>30<span> </span><span> </span>R<span> </span><span> </span>15330420183,87</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Na osnovu <strong>izlozenog</strong> proizilazi da <strong>Sunce poseduje 30 </strong>delimicno popunjenih<strong> </strong>orbita (granica) , izmedju kojih<span> </span>kruže nebeska tela, jer najudaljenije poznato nebesko telo Erida nalazi se na granici izmedju 29 i 30 orbite, na udaljenosti od 97 AJ<span> </span>(14510909000,00 km)</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal">
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-tab-31.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1712" title="rad-tab-31" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-tab-31.jpg" alt="" /></a></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Rezultati iz kolone 7 , tabele br.3, govore da (jednacina 6) prezentirani model u potpunosti opisuje fenomen udaljenosti planeta.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izvesna odstupanja su rezultat greske zbog zaokruzivanja vrednosti izrazavanja udaljenosti ( AJ) .</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Rezultati daju slobodu izvodjenja odredjenih zakljucaka.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>Broj n -sr<span> </span>predstavlja broj orbite (broj beskonacnosti od Sunca) , i<span> </span>racunat je </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">na osnovu srednje vrednosti<span> </span>poluprecnika Sunca .</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju susednih orbita postoji beskonacan broj sfera (podorbitalni broj, koji se u tabelama pojavljuje kao deo decimalnog broja koji je manji od celog broja<span> </span>(odnosno deo iza decimalne zapete )).</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Suncev sistem poseduje 30 orbita.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Od Sunca do Merkura nepopunjeno je 12orbita.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju Merkura i Venere nepopunjena je 14 orbita<span> </span>na max. srednjoj udaljenosti od Sunca od - 74014595,8km.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju Marsa i Cerere nepopunjena je18 orbita na max.srednjoj udaljenosti od Sunca od 280786807,0km.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju Cerere i Jupitera nepopunjena je 20 orbita na max.sredjoj<span> </span>udaljenosti od Sunca od 546898022,0km.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju Jupitera i Saturna nepopunjena je 22 orbita na max.sr. udaljenosti od Sunca od 1065211296,0 km</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju Saturna i Urana nepopunjena je 24 orbita na max.srednjoj udaljenosti od<span> </span>Sunca od 2074749410,0 km.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Izmedju Plutona i Eride nepopunjene su 28 i 29 orbita na max.srednjoj udaljenosti od Sunca od 7870900164,0 km .i 10984420317,6 km</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Opaza se da planete kruze oko Sunca u blizini granice dve susedne orbite, analizom srednjih vrednosti za n , i podataka iz tabele 3 ,(kolona6).</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Ako se za elementarnu zapreminu uzme precnik bilo koje planete koja poseduje satelit(e),<span> </span>udaljenost satelita od planete je funkcija broja e (tacnije treceg korena broja e<span> </span>1,395612&#8230;&#8230;), po formuli (6) uz predpostavku da su sateliti oblika lopte.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-saturn.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1713" title="rad-saturn" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-saturn-300x222.jpg" alt="" width="300" height="222" /></a><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-slika-saturn.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1714" title="rad-slika-saturn" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-slika-saturn-300x296.jpg" alt="" width="300" height="296" /></a></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"><span> </span>Saturnovi sateliti</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Kako je najmanja vrednost za broj<span> </span>n<span> </span>3,5 , sa sigurnoscu se moze tvrditi<span> </span>da broj n ne moze biti manji od jedinice, jer bi u tom slucaju planeta svojom gravitacijom privukla telo.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">Rotacije oko planeta su moguce na visim orbitama od prve orbite.</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR"> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">U Leskovcu<span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">12.07.2010<span> </span><span> </span></span></strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1708</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/rad-0-planets.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>SUFI PRIČE</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1703</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1703#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 25 Jul 2010 20:08:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Broj 8]]></category>

		<category><![CDATA[SPIRITUALNOST/TRADICIJA]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1703</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;  
Nezadovoljstvo-
 
 Jedan učenik se zaputi ka svom Sufi majstoru da mu postavi pitanje koje ga već dugo zaokuplja:
„Učitelju, po čemu se razlikuje jedan nevernik od verujućeg?“
Majstor se nasmeja i odgovori:
„ Po nezadovoljstvu.“
 
Dobre namere-
 
Verao se tako jedan majmun veselo sa drveta na drvo i ubijao vreme, dok ga nije spopala [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning /> <w:ValidateAgainstSchemas /> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables /> <w:SnapToGridInCell /> <w:WrapTextWithPunct /> <w:UseAsianBreakRules /> <w:DontGrowAutofit /> </w:Compatibility> <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--> &gt; <!--[if gte mso 10]> <mce:style><!   /* Style Definitions */  table.MsoNormalTable 	{mso-style-name:"Normale Tabelle"; 	mso-tstyle-rowband-size:0; 	mso-tstyle-colband-size:0; 	mso-style-noshow:yes; 	mso-style-parent:""; 	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; 	mso-para-margin:0cm; 	mso-para-margin-bottom:.0001pt; 	mso-pagination:widow-orphan; 	font-size:10.0pt; 	font-family:"Times New Roman"; 	mso-ansi-language:#0400; 	mso-fareast-language:#0400; 	mso-bidi-language:#0400;} --> <!--[endif]--></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sufi_011.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1704" title="sufi_011" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sufi_011-245x300.jpg" alt="" width="245" height="300" /></a><strong><span>Nezadovoljstvo-</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span><span> </span>Jedan učenik se zaputi ka svom Sufi majstoru da mu postavi pitanje koje ga već dugo zaokuplja:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„Učitelju, po čemu se razlikuje jedan nevernik od verujućeg?“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Majstor se nasmeja i odgovori:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„ Po nezadovoljstvu.“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span>Dobre namere-</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Verao se tako<span> </span>jedan majmun veselo sa drveta na drvo i ubijao vreme,<span> </span>dok ga nije spopala žeđ. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Tako on se skliznu na dole sa drveta i dade se ka reci<span> </span>da bi utolio žeđ. Onda je tu ostao ležeći i gledao u vodu. Vremenom zapazi jednu ribu koja je na dnu mirovala skoro bez pokreta.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„Ah, jadna životinja!“ povika majmun prepun sažaljenja. „Mora da si stvarno smrtno bolesna , kad tako<span> </span>nepokretno stojiš u vodi i ne dišeš. Pazi, sad ću te ja spasiti!“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>I tako zamoči majmun šape u vodu, uhvati ribu i izvuče je na obalu, gde ova poče očajno da se trza. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„Vidiš!“, mislio je majmun trijumfujući i u njegovim očima blistala je radost „Sada ti je već bolje!“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Ali riba ja mrdala još samo ustima i umrla na kraju.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„ Kakva neseća za jadnu životinju!“ reče majmun plačući. „Nisam došao na vreme da je spasim.“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/orient1.gif"><img class="alignleft size-medium wp-image-1706" title="orient1" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/orient1-300x226.gif" alt="" width="300" height="226" /></a><strong><span>Samozavaravanje-</span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span> </span></strong></p>
<p class="MsoNormal"><span>Jedan Sufi<span> </span>bio je sa svojom ženom na proslavi. Kada su se vratili kući reče majstor svojoj-istinski uobraženoj –supruzi:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„Draga ženo, zar ti još niko nije rekao da predivno izgledaš i da si preko svake mere zavodljiva?“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>Žena je zablistala od sreće. Ponosna radi tako<span> </span>puno neočekivane pažnje, nasmejala se koketno i zapitala:<br />
“Pitam se i sama, zašto to nije još niko zapazio.“</span></p>
<p class="MsoNormal"><span>„Bolje se zapitaj zašto ti u to ipak veruješ“, odgovori joj suprug<span> </span>kratko.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span> </span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1703</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sufi_011.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>Transformacija neutrona u proton</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1698</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1698#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 25 Jul 2010 19:44:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Broj 8]]></category>

		<category><![CDATA[SMELE IDEJE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1698</guid>
		<description><![CDATA[ &#62;  
Piše: dipl. inž.Jovo Pavlović-
 
Postoje razna objašnjenja o strukturi atoma. Zajedničko tumačenje građe atoma samo je djelomično objašnjeno, a to se odnosi na planetarni model. Premda je eksperimentalno dokazano, da u procesu transformacije neutrona u proton putem beta-raspada, učestvuju tri , a ne dvije čestice:
proton, elektron i antineutrino elektronski, ovo nauka nije prikazala. 
Prema tome Borov model [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning /> <w:ValidateAgainstSchemas /> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables /> <w:SnapToGridInCell /> <w:WrapTextWithPunct /> <w:UseAsianBreakRules /> <w:DontGrowAutofit /> </w:Compatibility> <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--> &gt; <!--[if gte mso 10]> <mce:style><!   /* Style Definitions */  table.MsoNormalTable 	{mso-style-name:"Normale Tabelle"; 	mso-tstyle-rowband-size:0; 	mso-tstyle-colband-size:0; 	mso-style-noshow:yes; 	mso-style-parent:""; 	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; 	mso-para-margin:0cm; 	mso-para-margin-bottom:.0001pt; 	mso-pagination:widow-orphan; 	font-size:10.0pt; 	font-family:"Times New Roman"; 	mso-ansi-language:#0400; 	mso-fareast-language:#0400; 	mso-bidi-language:#0400;} --> <!--[endif]--></p>
<h2 style="text-align: left;"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transf-01.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1699" title="transf-01" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transf-01-279x300.jpg" alt="" width="279" height="300" /></a><span lang="SK">Pi</span><span>še: dipl. inž.</span><span lang="SK">Jovo Pavlović-</span></h2>
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><span lang="SK"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">Postoje razna objašnjenja o strukturi atoma. Zajedničko tumačenje građe atoma samo je djelomično objašnjeno, a to se odnosi na planetarni model. Premda je eksperimentalno dokazano, da u procesu transformacije<span> </span>neutrona u proton<span> </span>putem beta-raspada, učestvuju tri , a ne dvije čestice:</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">proton, elektron i antineutrino elektronski, ovo nauka nije prikazala. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">Prema tome Borov model atoma nema ovakva objašnjenje. Radi toga je prikazan neutron sl.1.sa<span> </span>omotačem, a sl.3. bez omotača. Pomoću slike slike 3. nauka trenutno objašnjava transformaciju neutrona u proton. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">Na osnovu slika 1, 2, 3.može se zaključiti da je slika1. napravljena pomoću odgovarajućeg uređaja koji ima mogućnost da prikaže oblak-omotača oko neutrona. Na slici 2. prikazan je model neutrona sa<span> </span>rotirajućem omotačem. Pomoću slike 3. nauka objašnjava<span> </span>model transformacije neutrona u proton bez omotača protona, a to nije u skladu sa slikom 1.</span><span style="font-family: Arial; color: black;"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial; color: black;"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial; color: black;"> </span><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transform-11.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1700" title="transform-11" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transform-11.jpg" alt="" width="500" height="174" /></a></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial; color: black;"><span> </span><span> </span><span> </span><span> </span><span> </span><span> </span><span> </span><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">Na slici 3.nije prikazana treća čestica koju su naučnici snimili (slici 1),  koja prikazuje plašt rotirajućeg magnetnog niza oko neutrona (slici 2), a koja je izvedena na osnovu rekonstrukcije kvarkova i vikona (Marej Gel-Man).</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">Putem rekonstrukcije, analize i proačuna, došlo se do saznanja da se plašt sa neutrona odmakao na rastojanje kruženja elektrona r<sub>e.</sub> To rastojanje čini to da se može formirati prirodna stabilnost protona. Zatim, na tome, što se proton nalazi ekscentrično u elipsi kojom kruži elektron. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK">Kružnica putanje elektrona nebi omogućile zakonitost kruženja elektrona oko protona, ako se proton nebi nalazio ekscentrično u elipsi. Istezanje, skraćenje, umetanje, ili otkidanje magnetnog niza<span> </span>sa elektronom, doprinosi da magnetnog niz povećava privlačenje elektrona protonu kada je magnetni niz istegnut. Na taj način se održavati elipsasta putanja elektrona i magnetnog niza koji kao obruč rotira oko protona. Rezultanta sila koje utiču na pravac kretanje elektrona kreće se između<span> </span>inercijalne sile elektrona i sile privlačenja. Te sile čine da rezultanta kretanja elektrona opisuje elipsu, a to je uslov da se elektron ne može niti udaljiti, a niti približiti protonu. To je dinamika kretanja elektrona oko protona</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"> </span><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transf-2.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1701" title="transf-2" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transf-2.jpg" alt="" width="500" height="170" /></a></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SK"> </span></p>
<p class="MsoHeader"><strong><span lang="SK"><span> </span></span></strong></p>
<p class="MsoHeader" style="text-align: center;" align="center"><strong><span lang="SK">Slika 3. beta-raspad neutrona i formiranje plašta oko atoma</span></strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1698</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/transf-01.jpg" length="" type="" />
		</item>
		<item>
		<title>SINTEZA DVE HEMISFERE MOZGA KAO TELEOLOŠKI CILJ PREVLADAVANJA CIVILIZACIJSKIH SUPROTNOSTI</title>
		<link>http://www.kpv.rs/?p=1687</link>
		<comments>http://www.kpv.rs/?p=1687#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 14 Jul 2010 01:09:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>

		<category><![CDATA[BROJ 7]]></category>

		<category><![CDATA[SPIRITUALNOST/TRADICIJA]]></category>

		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kpv.rs/?p=1687</guid>
		<description><![CDATA[  &#62;  
- Piše: Miša Vasić
 
„Samo sinteza funkcija dve hemisfere mozga dovodi do prevazilaženja ponora atomizacije pojedinca i rađanja istinske kreativnosti. A to je ultimativni izazov u informatičkom i globalnom društvu.“
 
 Štampani mediji su, tokom vekova, od renesanse pa nadalje, sa svojom centralizovanom porukom koja nije ni zahtevala ni omogućavala odgovarajući [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning /> <w:ValidateAgainstSchemas /> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables /> <w:SnapToGridInCell /> <w:WrapTextWithPunct /> <w:UseAsianBreakRules /> <w:DontGrowAutofit /> </w:Compatibility> <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if !mso]><span class="mceItemObject"   classid="clsid:38481807-CA0E-42D2-BF39-B33AF135CC4D" id=ieooui></span> <mce:style><!  st1\:*{behavior:url(#ieooui) } --> <!--[endif]--> &gt; <!--[if gte mso 10]> <mce:style><!   /* Style Definitions */  table.MsoNormalTable 	{mso-style-name:"Normale Tabelle"; 	mso-tstyle-rowband-size:0; 	mso-tstyle-colband-size:0; 	mso-style-noshow:yes; 	mso-style-parent:""; 	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; 	mso-para-margin:0cm; 	mso-para-margin-bottom:.0001pt; 	mso-pagination:widow-orphan; 	font-size:10.0pt; 	font-family:"Times New Roman"; 	mso-ansi-language:#0400; 	mso-fareast-language:#0400; 	mso-bidi-language:#0400;} --> <!--[endif]--></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sint-1.gif"><img class="alignleft size-medium wp-image-1688" title="sint-1" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sint-1-300x216.gif" alt="" width="300" height="216" /></a><span lang="SR">- Piše: Miša Vasić</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><strong><span lang="SR">„Samo <em>sinteza funkcija dve hemisfere mozga</em> dovodi do prevazilaženja ponora atomizacije pojedinca i <em>rađanja istinske kreativnosti</em>. A to je ultimativni izazov u informatičkom i globalnom društvu.“</span></strong></p>
<p class="MsoNormal" style="text-indent: 45pt;"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Štampani mediji su, tokom vekova, od renesanse pa nadalje, sa svojom centralizovanom porukom koja nije ni zahtevala ni omogućavala odgovarajući feed-back, posledično izazivali <em>eksplozije i ekspanzije</em>. Kao što se poruka širila poput kocentričnih krugova u vodi, tako se širila i ekspanzionistička politička, kulturna itd. akcija imperijalnih sila. Poruka je primana jednosmerno, uslovljavajuće i rezultirala neograničenim širenjem. Pri tome, konzument poruke je u svakodnevnom životu bio oslonjen na <em>lične čulne percepcije</em>, bivao ograničen <em>lokalnim prostorom</em>, a egzistirajuće granice rušio po diktatu iz centra (štampanim medijima prosleđenom) prostom ekspanzijom. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Život u XXI veku prestaje da bude <em>ličan</em>. Još tokom XX veka, usled pojave novih medija, pre svega elektronskih, došlo je do revolucije u percepciji stvarnosti. Radio, TV, a danas i internet, kao i razni medijski hibridi i svi vidovi elektronskih OOH (out-of-house) komunikacionih kanala stvaraju do sada istorijski nepoznat stepen <em>ekstenzije čoveka</em> (u <strong>makluanovskom</strong> smislu). Dakle, umesto jednosmerne (štampane) poruke<span> </span>koju je primao kognitivno, uključujući određen stepen lične imaginacije, današnji čovek prima poruke koje bombarduju čula, u takvom stepenu brzine da kognicija ne stiže da prati terabajte moždanih električnih impulsa «eho-memorije» i «ikona-memorije» koji se pretvaraju u kratkoročnu a, diskriminatornim dejstvom «centralnog (moždanog) procesora» prelaze i u srednju memoriju, pa čak i dugotrajnu. Naravno, poruke percipirane čulima pobuđuju i snažne emotivne naboje, izazvane pre svega svojom arhetipskom osnovom, kojom se sada služe svi medijski «programeri umova», od advertajzing magova do političkih stratega. Te <em>emocije</em> naravno povezuju sadržaje <em>srednje<span> </span>memorije</em> sa skladištima <em>dugotrajne</em>, i tako dolazi do <em>instantne ekstenzije</em> čoveka: njegova čula se šire na čitavu planetu, koja sada implodira u njegovoj svesti. Njegove emocije se trenutno iniciraju, izazvane multisenzprnim sadržajima, od najbanalnijih reklama, do ozbiljnih političkih usmerenja.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Čulna identifikacija, ekstenzija i implozija planetarnih sadržaja u ličnu svest kao vid «bezličnih doživljenih ekstenzivnih iskustava» dovodi do pre-logičkog «mišljenja» ili «participation mistique» u smislu <strong>Levy Bruhla</strong>. Tako imamo regresiju svesti milijardi konzumenata masovnih medija na nivo daleko ispod formalnog pa gotovo i konkretnog mišljenja. Posledica je <em>neo-tribalizam</em> kao suprotnost <em>civilizovanom građanstvu</em> doninantnom tokom novovekovne istorije, ali <em>lokalizovanom</em> na Evropu i kasnije Severnu Ameriku i Australiju, sa neodrživim <em>isključivanjem</em> ostatka planete.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Taj <em>tribalizam</em> (koji je nuspojava <em>integracije</em> svih naroda i kultura u globalno društvo, a putem <em>masovnih medija</em>, pre svega) je drugačiji od onoga karakterističnog za primitivna plemena. Kod njih je «participation mistique», neodvojenost «ega» i «objekta» uslovljena nerazvijenim konkretnim i formalno-operativnim mišljenjem. Kod «urbanog divljaka» je posredi nešto drugo. Operativno, post-operativno itd. mišljenje ne mogu da «obrade» kvantilione «motorno-senzitivno-vizualnih» ali virtualnih sadržaja koji dopiru iz nebrojenih elektronskih medija. Hi-fi zvuk delije na motoriku, dok slika rezonira sa unutrašnjim displejem «svesne predstave». Granice poruke i lične percepcije iste se vrtoglavo gube, jer se «predstava» svodi na «eho-ikoničnu» beskrajnu proceduru «doživljaja» virtualne stvarnosti.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Posledica tribalizma, kao nedostatka integralnog pojedinačnog kognitivnog reagovanja na vrtoglav fluks «poruka» tj. čulnih iniciranja jeste rascepljenost modernog sveta na naizgled nepomirljive suprotnosti. Svet kao prostor je implodirao u svet kao «svest». Posledice su <em>ekstremna individualnost</em> i <em>inflatorni pluralizam</em>. Ta individualnost je zapravo bezlična jer sa svodi na mehanizme projekcije i identifikacije, tj. hipertrofiranom dejstvu onoga, što je ruski antropološki istraživač <strong>Gurđijev</strong> nazivao «motoričkim centrom». Individualnost je bazirana na «slaganju istovetnosti» u smislu introjekcije čulnih medijskih stresova i projekcije ponutrenih sadržaja nevoljno potisnutih i dugoročnu memoriju na pojavnost. Usled toga toliko ostrašćenosti u percipiranju kako političkih, tako i kulturnih fenomena. Naravno i pluralizam kao razbacanost tzv. «lično» «zauzetoih stavova» a ustvari koherencija različitih sadržaja «eho» i «ikona» memorije kod konzumenata. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Rezultat neo-tribalizma je paralisanje kreativnosti, moralnosti i autentičnih ideja, usled sveopšteg ali sterilnog relativizma svih «vrednosti». Postavlja se pitanje da li postoji autentični odgovor na «teror čulnih identifikacija»&#8230; Odgovor: postoji, ali je <em>neadekvatan</em>. Kao reakcija na medijske udare, pored ponutrenja/identifikacije i reverzibilne projekcije, emanira «obamrlost» kako čula tako i kognicije. Ovo kao rezultat inhibiranja čulnih pa i kognitivnih sadržaja usled nemogućnosti suočavanja, interpretacije, integracije senzacija kojima se čula bombarduju, a sa «nefamilijarnog» medija, doživljenog kao strano telo.<span> </span>Čovek jednostavno ne mođe da asimiluje te medijske impakte i reaguje <em>totalnim potiskivanjem</em>, kako senzornih sadržaja tako i saznajne «obrade». </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Konsekvenca «obamrle» reakcije je <em>kontra-iritacija</em> tj. stvaranje virtuelnih simulakruma svetova<span> </span>iz doba «pred-elektronskih medija». Ovo može da zvuči apstraktno ili «donkihotovski» ali je ustvari vrlo realno i poseduje isti stepen energetskog naboja kao i <em>neo-tribalizam</em>. Izražava se kroz sve oblike fundamentalizama. U svetu postoji nebrojeno mnogo radikalnih verskih sekti, milioni ljudi veruju u poruke Al-kaide, u okviru regularnih konfesija u dobrom stepenu vlada rigidnost i antimodernizam, česti su nagoveštaji apokalipse, a čak i u nauci susrećemo pojave ovog tipa: od lingvističkih puritanaca, ortodoksnih «psihoanalitičara» ili «vernika» kvantne mehanike. Svi su oni u drugoj krajnosti. Fiziološka «obamrlost» percepcije usled prejakog medijskog udara na čula, stvara kontra-iritaciju kao fundamentalnu kognitivnost fiksiranu za «pred-globalno» a zapravo «pred-elektronsko» društvo. I pripadaju grupi <em>retro-predmodernista</em>.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Postavlja se pitanje dubljeg uzroka, a naročito smisla te raspolućenosti umova ljudi u globalnom informatičkom društvu. Odgovor se krije u psihi pojedinca i njenim potencijalima. Globalni fenomeni predstavljaju zapravo zbir pojedinačnih mentalnih ispoljavanja, fokusiranih u različite energetski nabijene simbolične sadržaje, od politike do zabave. U našoj priči je krucijalno pitanje: zašto dolazi do podvojenosti i šta prouzrokuje odabir strana: neo-tribalizam ili pak retro-predmodernost?</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><a href="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sint-moz.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-1689" title="sint-moz" src="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sint-moz-292x300.jpg" alt="" width="292" height="300" /></a><span lang="SR"><span> </span>Odgovor pojedinca je sadržan u njegovoj psiho - fiziologiji mozga, u njegovoj strukturi koja predstavlja potencijal za respektivnu vrstu reakcije. Kod čoveka postoje <em>dve moždane hemisfere</em>, od kojih svaka ima različite funkcije. </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Ljudi kojima dominira <em>leva hemisfera</em> mozga skloni su analitici, fiksiranju na detalje, linearnom doživljavanju vremena, verbalizmu itd. Oni su skloni da bivaju potčinjeni verbalnim sistemima. Ne razumeju dublje značenje simbola kao arhetipskih sadžaja, ne mogu da ih integrišu. To su ljudi koji žive teorijske postavke, koji su robovi definicija, tradicijskih učenja, dogmi, jer, budući linearnih percepcija stvarnosti,<span> </span>nemaju potencijal sinteze. Zato oni veoma burno reaguju na čulna bombardovanja multimedijalnog informatičkog društva. Njihov unutarnji «levomoždani» kod (jezik) ne razume poruke medija. Rezultat je inhibiranost, hibernacija <span> </span>i posledična retro-predmodernost, te <em>simulirani</em> povratak starim, uhodanim sistemima, koje njihova leva polovina mozga sa linearnim mišljenjem može da integriše. To su sistemi jednosmerne komunikacije koja sa sobom nosi ekspanziju (političku, kulturnu, ideološku), potčinjavanje «drugog» i «drugačijeg» i autoritarizam kao konsekvence.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Ljudi kojima dominira <em>desna hemisfera</em> mozga skloni su sintezi, holističkom mišljenju, multiprocesualnosti, žive u sadašnjosti, u njima emaniraju eidetske slike, koje, ako su na nivou simbola, bivaju prepoznate i asimilovane kao arhetipski sadržaji. Oni su intuitivni, i, budući multipricesni u percepciji, lako asimiluju nove sardžaje novih medija. Čulna bombardovanja postaju deo njih samih i ponutruju, implodiraju nebrojene nadražaje multi-nivoa, kognitivne, neverbalne, potpražne, itd. Njihov «desnomoždani» kod lako rezonira sa neverbalnim, arhetipskim, senzornim i «amoralnim» jezikom masovnih medija. Budući nepotčinjeni verbalnim konstruktima, jer ni nemaju potencijal za to, oni postaju ekstremni individualisti i podržavaju pluralizam. Međutim, konsekvenca toga su anarhija, odsustvo etike, bilo kakvih autentičnih ideja, pa se javlja «noogena» neuroza (<strong>Franklov</strong> izraz za neurozu usled odsustva životnog smisla) koja se natkompenzuje sve jačim čulnim stimulacijama, od 3D video igrica, preko ekstremnih sportova, do upotrebe sintetičkih droga.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Još je <strong>Hegel</strong> (poput starih alhemičara i drevnih filozofa antike) u «Dijalektici» lucidno zaključio da je uzrok raspolućenosti, tj. teze i antiteze, zapravo <em>sinteza</em> koja tek ima da se odigra. Ergo, sinteza teleološki pobuđuje tezu i antitezu da se ispolje, i, nakon sučeljavanja, i trošenja sopstvenih energija, dovedu do novog poretka stvari. U našem slučaju, sinteza bi se morala odigrati na nivou pojedinca. Naime, svaka osoba, kojoj de facto radi samo jena polovina mozga, mora biti hospitalizovana, jer je nesposobna za opstanak. To naime znači da ona vidi rečenicu ali ne i tekst koji čita (leva polovina) ili pak vidi ulicu i čitav grad, ali ne i automobil koji će upravo da je udari iz neposredne blizine (desna polovina). Iz toga proističe da je sinteza dejstava dve moždane hemisfere <span> </span>de facto moguća. Da bismo uopšte došli do sinteze, pogledajmo najpre <strong>Mičelovu</strong> tabelu koja jasno određuje aspekte percipiranja i ispoljavanja uticaja dve moždane hemisfere.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span></span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><strong><span lang="EN-US">Dve hemisfere mozga</span></strong></p>
<table class="MsoNormalTable" style="width: 100%;" border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%">
<tbody>
<tr>
<td style="width: 50%; padding: 0cm;" width="50%" valign="top">
<p style="text-align: center;" align="center"><strong><span lang="EN-US">Leva</span></strong></p>
<p style="margin-top: 6pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Verbalna</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Linearna   logika</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Konvergrntna,   usmerena na detalj</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Rešava   probleme</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Otkriveni   univerzumi</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Bavi   se vremenom</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Verbalna   i konceptualna memorija</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Kratkotrajna   memorija i pamćenje imena</span></p>
<p style="margin-top: 21pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Algebra   i simboli</span></p>
<p style="margin-top: 12pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Introvert   = Flegmatik</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Ekstravert =   Sangvinik</span></p>
<p style="margin-top: 12pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Bavi   se arbitrarnim simbolima, kao fonetski alfabet gde simboli nemaju intrinzične   kvalitete stvari koju simbolizuju</span></p>
<p style="margin-top: 12pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US"> </span></p>
<p style="margin-top: 12pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Odgovorna   za formiranje konsonanata</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Motorna kontrola   jezika</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Ova strana   kontroliše govor</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US"> </span></p>
</td>
<td style="width: 50%; padding: 0cm;" width="50%" valign="top">
<p style="text-align: center;" align="center"><strong><span lang="EN-US">Desna</span></strong></p>
<p style="margin-top: 6pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Neverbalna</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Multiprocesualnost,   intuitivnost</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Divergentna,   ignoriše detalj</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Prihvata   i postavlja probleme</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Posmatrani   univerzumi</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Živi   samo u sadašnjosti</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Eidetski   sadržaji (slike)</span></p>
<p style="margin-top: 3pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Dugotrajna   memorija, prepoznavanje i prisećanje lica</span></p>
<p style="margin-top: 6pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Polujednostavna   aritmetika</span></p>
<p style="margin-top: 6pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Introvert   = Melanholik</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Ekstravert =   Kolerik</span></p>
<p style="margin-top: 12pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Može   se baviti samo onim simbolima<span> </span>koji   poseduju identitet simbolizovanih stvari, npr. saobraćajnim znacima ili   jednostavno kineskim karakterima, pošto su oni neka vrsta crteža</span></p>
<p style="margin-top: 12pt; text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Odgovorna   za formiranje vokala</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Motorna kontrola   usana, glasovnih akorda…</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US">Ova strana   kontroliše pevanje</span></p>
<p style="text-align: center;" align="center"><span lang="EN-US"> </span></p>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Kako se iz tabele vidi, svaki čovek ima dominantan jedan tip ispoljavanja, ali i latentan suprotni tip. Njihovim sjedinjenjem, integracijom unutar jedne osobe, dolazi do kvantnog skoka saznajnog aparata kao i kreativnog ispoljavanja. Sa druge strane, percepcija stvarnosti postaje celovita, istinita. <strong>Jung</strong> je dva arhetipska kompleksa koji konstituišu ličnost nazvao «persona» (ono svesno i prihvatljivo) i «senka» (nesvesno i neprihvatljivo). Integracija «persone» i «senke» ustvari predstavlja, između ostalog, i uravnoteženje dve hemosfere mozga. Sam ekvilibrijum se <em>prirodno</em> odvija putem <em>enantiodromije</em> (sve prelazi u svoju suprotnost), a na nivou društva rasom energije «druge strane», konsekventnim sukobom, i rađanjem sinteze. Da bismo izbegli takve stihjijske sukobe, potrebno je da upoznamo «senku», kolektivnu i ličnu. To znači da bi desnomoždana osoba trebalo da radi na otkrivanju i integrisanju zaostalih funkcija svoje leve polovine, i obratno. U tom slučaju bi nova, integrisana ličnost, mogla da prihvati stavove suprotne strane kao, paradoksalno, <em>svoje sopstvene</em> stavove <em>nižeg reda</em>. Onda bismo imali i neo-tribalno prihvatanje medijskog terora čulnosti, ali bismo mogli i da ga teoretski interpretiramo i etički vrednujemo. Za to je potreban multi-procesni pristup velike brzine: istovrmena asimilacija sadržaja, i njihova interpretacija, za šta je neophodna visoka svesnost i post-formalno operativno mišljenje koje<span> </span>nadilazi «ego» i instantno transformiše arhetipske sadržaje. Ovo možda izgleda utopijski, ali je to jedini efikasan <span> </span>način prevazilaženja rascepa. Uostalom, <em>ezoterijska učenja</em> već milenijumima pokazuju put i način dosezanja <em>integralnosti čoveka</em>. Izgleda da je došao trenutak kada je integralnost pojedinca neophodna radi samog opstanka civilizacije.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="SR"><span> </span>Najzad, <strong>Ajnštajn</strong> je rekao: &#8220;Preduzeću let mašte i raditi na mišljenju, a to nije mišljenje koje biste mogli razumeti, već kombinatorna igra nekih tipova imaginacije i čulnih osećanja. Samo kada ovakva aktivnost donese odluku, obratio bih se drugoj strani glave za reči i i matematičke postavke, koji bi mi omogućili da komuniciram o ovim uvidima sa drugim ljudima&#8221;. Ovo je primer praktične ilustracije svega o čemu se u prethodnom tekstu govori. Samo <em>sinteza funkcija dve hemisfere mozga</em> dovodi do prevazilaženja ponora atomizacije pojedinca i <em>rađanja istinske kreativnosti</em>. A to je ultimativni izazov u informatičkom i globalnom društvu.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kpv.rs/?feed=rss2&amp;p=1687</wfw:commentRss>
<enclosure url="http://www.kpv.rs/wp-content/uploads/2010/07/sint-11.gif" length="" type="" />
		</item>
	<img style='margin:0;padding:0;border:0;' width='1px' height='1px' src="http://www.kpv.rs/wp-content/plugins/mystat/mystat.php?act=time_load&id=114056&rnd=33241038" /></channel>
</rss>
